Naslov
Likovna kultura i likovne tehnike : Sveučilišni udžbenik za 1. godinu integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga Učiteljskoga studija
(Fine arts and art techniques : University textbook for 1st year of Intergrated undergraduate and graduate Faculty of Teacher education)

Autori
Šošić, Marko

Vrsta obrazovnog materijala
Udžbenik (visokoškolsko obrazovanje)

Izdavač
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Grad
Osijek

Godina
2019

Stranica
97

ISBN
978-953-6965-75-5

Ključne riječi
likovna kultura ; likovne tehnike
(fine art ; fine art techniques)

Sažetak
Ovaj je udžbenik nastao iz vlastitih nastavnih priprema i svih ostalih radnih materijala na redovnoj, izbornoj, projektnoj i terenskoj nastavi na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, kao i na dislociranome studiju u Slavonskome Brodu. Sadržaj ovoga udžbenika oblikovan je kao temeljna literatura za sve kolegije iz područja vizualno-likovne umjetnosti: Likovna kultura, Likovne tehnike i oblikovanje u prostoru, vizualne komunikacije i dizajn, Metodika likovne kulture i i ii.Udžbenik se sastoji od dvaju poglavlja: Likovnoga jezika i Likovnih tehnika, uz veliki broj primjera likovno-umjetničkih djela s pojašnjenjima te primjera iz same nastavne prakse. Reprodukcije su pri oblikovanju ovoga udžbenika s namjerom smanjene, kako bi služile samo kao informacija i pri tome potaknule korisnike da sami istražuju sve opsežniju internetsku bazu podataka. Likovni rad s učenicima, osobito nižih razreda osnovne škole, trebao bi biti osmišljen i ostvaren u skladu s njihovim psihofizičkim i motoričkim razvojem, a prema čemu je ovaj udžbenik i oblikovan. Sva likovno-umjetnička teorija, kojom ćemo se baviti u ovoj knjizi, trebala bi poslužiti (budućim) učiteljima kao priručnik za nastavu i oblikovanje kvalitetne pripreme. nije primjereno tražiti od učenika poznavanje teorije likovne umjetnosti i poznavanje definicija likovnoga jezika. Takvim se pristupom gubi mogućnost i prilika za izvorno dječje likovno stvaralaštvo koje bi trebalo imati uporište u igri i istraživanju. vrlo se često u praksi susrećemo s učenicima koji napamet „recitiraju“ definicije likovnoga jezika, pri čemu je njihov kreativni impuls duboko podređen zadatku i rješavanju određenoga likovnog problema. U njihovoj dobi, pogotovo u prva dva razreda, ne bi trebalo spominjati strukturalističke principe likovnoga jezika, nego ih provesti kroz igru i radni eksperiment, više emotivno nego intelektualno. S upoznavanjem osnova teorije likovnosti može se započeti od desete, jedanaeste godine, kada se njihov ekspresivni kreativni impuls hladi i prigušuje (C. Burt), pri čemu su djeca kognitivno spremnija raščlanjivati likovno djelo na pojedine elemente i razvijati apstraktno mišljenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA