Pregled bibliografske jedinice broj: 1048115
Prostor iskanja identitete: hrvaška likovna umetnost v tridesetih letih
Prostor iskanja identitete: hrvaška likovna umetnost v tridesetih letih // Na robu: Vizualna umetnost v Kraljevini Jugoslaviji (1929-1941) / On the Brink: The Visual Arts in The Kingdom of Yugoslavia (1929-1941) / Jenko, Marko ; Žerovc, Beti (ur.).
Ljubljana: Nacionalni muzej moderne umjetnosti, 2019. str. 94-151
CROSBI ID: 1048115 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prostor iskanja identitete: hrvaška likovna umetnost v tridesetih letih
(Searching for Identity: Croatian Art in the 1930s)
Autori
Prelog, Petar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Na robu: Vizualna umetnost v Kraljevini Jugoslaviji (1929-1941) / On the Brink: The Visual Arts in The Kingdom of Yugoslavia (1929-1941)
Urednik/ci
Jenko, Marko ; Žerovc, Beti
Izdavač
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
Grad
Ljubljana
Godina
2019
Raspon stranica
94-151
ISBN
978-961-206-139-5
Ključne riječi
hrvatska moderna umjetnost, tridesete godine, nacionalni identitet, nadrealizam, Udruženje umjetnika Zemlja, Krsto Hegedušić, Ljubo Babić, Miroslav Krleža
(Croatian modern art, 1930s, national identity, surrealism, Association of artists Zemlja, Krsto Hegedušić, Ljubo Babić, Miroslav Krleža)
Sažetak
U ovome radu pružen je presjek najvažnijih pojava u hrvatskoj umjetnosti tridesetih godina 20. st. Četvrto se desetljeće kao cjelina – više nego ijedno u povijesti hrvatske moderne umjetnosti – pokazalo kao doba u kojemu su pitanja kolektivnog i individualnog identiteta bila u središtu zanimanja te na različite načine predstavljala dominantnu preokupaciju na nacionalnoj umjetničkoj pozornici. S time na umu mogu se sagledati svi ključni prinosi hrvatskom slikarstvu četvrtoga desetljeća, od Babićeve i Hegedušićeve potrage za nacionalnim likovnim izrazom, kao središnjega iskaza kulturnog nacionalizma u umjetnosti toga doba, sve do nadrealističkih iskoraka Josipa Seissela i Željka Hegedušića te intimističkih odabira Marina Tartaglie i Antuna Motike. Isto vrijedi i za kiparstvo, osim što je na tom polju – s obzirom na Meštrovićev položaj i značenje – situacija bila kudikamo kompliciranija. Osnovno pitanje bilo je kako stvoriti vlastiti umjetnički identitet u odnosu na osnovne tijekove europske modernističke skulpture, ali još više u odnosu na skulptorski izraz Ivana Meštrovića.
Izvorni jezik
Slv
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
Napomena
Rad je objavljen na slovenskom i engleskom jeziku.
