Naslov
Glagolska i imenska morfologija u ranom usvajanju hrvatskoga jezika
(Verb and Noun Morphology in the Early Acquistion of Croatian)

Autori
Blaži, Draženka ; Vancaš, Mirjana ; Kovačević, Melita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova / Sesar, Dubravka ; Vidović Bolt, Ivana - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2001, 341-348

Skup
Drugi hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.09.1999. - 18.09.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
rani jezični razvoj; glagoli; imenice; hrvatski jezik
(early language development; verbs; nouns; croatian language)

Sažetak
Istraživanja usvajanja jezika usmjerena su i na pojavnost vrsta riječi i njihovih oblika. Tako rana istraživanja u engleskome jeziku pokazuju da šezdeset posto riječi u razdoblju jednočlanih iskaza su imenice, dok se oko dvadeset posto riječi odnosi na glagole. Ovaj se odnos s porastom dobi mijenja te nam može biti pretpokazatelj kasnijeg jezičnoga razvoja. U procesu promjena uloga riječi mijenjaju se i njihova morfološka obilježja. Razvedenost morfologije u hrvatskome jeziku nudi djetetu veliki broj mogućih odabira sufiksalnih morfema za iskazivanje istoga oblika, te je stoga njihovo usvajanje zahtjevnije i mogućnost pogreške je veća. Sustavnija istraživanja ranoga jezičnoga razvoja u hrvatskome jeziku počela su se provoditi tek u novije vrijeme te još uvijek ne postoji iscrpan opis procesa usvajanja hrvatskoga jezika. Na uzorcima spontanoga govora djeteta od 18 i 26 mjeseci učinjena je raščlamba gramatičke morfologije na tri razine: (a) obilježja usvojenosti glagolske i imenske morfologije, (b) odnos čestotnosti i kakvoće usvojenih gramatičkih morfema, (c) odnos slijeda, točnosti i značaja usvojenih gramatičkih morfema unutar glagolske i imenske morfologije. Promatrani uzorak djetetovog govora dio je longitudinalnoga praćenja jezičnoga razvoja djeteta. Podaci su dobiveni audio-snimanjem razgovora majke i djeteta u razmacima od sedam dana. Budući su istraživanja pokazala da je upravo dob od osamnaest mjeseci značajna za usvajanje jezika (prijelaz od jednočlanih k višečlanim iskazima) praćn je uzorak govora djeteta od te dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA