Pregled bibliografske jedinice broj: 1047865
Žanrovski obrasci fantastične književnosti u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić
Žanrovski obrasci fantastične književnosti u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić // Stoljeće Priča iz davnine / Kos-Lajtman, Andrijana ; Lovrić Kralj, Sanja ; Kujundžić, Nada (ur.).
Zagreb: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2018. str. 35-46 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1047865 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Žanrovski obrasci fantastične književnosti u
Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić
(Genre Patterns of Fantasy Literature in Tales of
Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić)
Autori
Brozović, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Stoljeće Priča iz davnine
/ Kos-Lajtman, Andrijana ; Lovrić Kralj, Sanja ; Kujundžić, Nada - Zagreb : Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2018, 35-46
ISBN
978-953-57604-3-6
Skup
Međunarodna znanstvana konferencija Stoljeće "Priča iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.10.2016. - 15.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
bajka, fantastika, primarni svijet, sekundarni svijet
(fairy tale, phantasy, primary world, secondary world)
Sažetak
Suvremene diskusije o zajedničkim dodirnim točkama bajke i fantastične književnosti relativiziraju njihove granice. Općenito, tradicionalni pristupi bajkama taj žanr definiraju propovski kao relativno čvrstu strukturu koja uzima neobične, iracionalne i fantastične motive kao svoju žanrovsku osnovicu. Tradicionalna mišljenja išla su i onim smjerom u kojem je svaki duži prozni tekst, koji je odudarao od očekivanih zakona neposredne čitateljske zbilje, dobivao odrednicu bajke. Time je praktički onemogućen razgovor o distinktivnosti bajke u odnosu na druge književne žanrove koji također koriste fantastične motive. S obzirom na očito važan odnos između bajke i drugih oblika fantastične književnosti, otvara se prostor u kojem je Priče iz davnine moguće tumačiti ne samo kao bajke, nego i kao fantastičnu prozu koja se i književnopovijesno pojačano razvija u 1. pol. 20. st. U prilog toj tezi uočena je prisutnost većine mehanizama koje fantastika zahtijeva, npr. motiv portala u Šumi Striborovoj, motiv potrage u Kako je Potjeh tražio istinu, također i korjenita reinterpretacija motiva iz slavenske predkršćanske mitologije. U tom smislu u prilogu se uočava i analizira motivsko-žanrovski repertoar svojstven fantastičnoj književnosti s osobitim obzirom na njezinu klasifikaciju koju je ponudila Farah Mendlesohn.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Kroatologija
