Naslov
Rasprave o patronatskom pravu habsburške vladarske kuće za biskupije u istočnoj Slavoniji i Srijemu u drugoj polovici 17. stoljeća
(Debate over the right of patronage of the royal house of Habsburg for the eastern Slavonian and Sirmian Dioceses in the second half of the 17th century)

Autori
Božić Bogović, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Juraj Rattkay (1613 – 1666) i njegovo doba / Matasović, Maja ; Tvrtković, Tamara - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 17-26

ISBN
978-953-7823-72-6

Skup
Međunarodni znanstveni skup "Juraj Rattkay (1613.-1666.) i njegovo doba"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; Hum Košnički, Hrvatska, 27.10.2016. - 28.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Habsburgovci, Katolička Crkva, patronatsko pravo, istočna Slavonija, Srijem, 17. stoljeće
(Habsburgs, Catholic Church, right of patronage, eastern Slavonia, Syrmia, 17th century)

Sažetak
Rasprava o patronatskom pravu habsburške vladarske kuće za biskupije u istočnoj Slavoniji i Srijemu uglavnom se vodila oko imenovanja biskupa, što je razumljivo s obzirom na važnost koju je biskupima pridao Tridentski koncil, kao i zbog stvarnog jačanja njihove uloge što je vezano uz obvezu boravka u biskupiji. Ova je rasprava trajala tijekom cijelog 17. stoljeća, za poneke se biskupije nastavila i u 18. stoljeću. U vatikanskim je arhivima sačuvano više povijesno- pravnih rasprava na tu temu. Neke su od njih opsežne i dobro pripremljene, potkrijepljene pravim povijesnim arhivskim istraživanjima, a sve s ciljem davanja preciznih odgovora na carske zahtjeve. O problemu imenovanja biskupa raspravljalo se na generalnim te na tjednim sjednicama Kongregacije za širenje vjere, kao one institucije Svete Stolice koja je bila zadužena za područja spomenutih biskupija, ali ga se u većoj ili manjoj mjeri dotiču i drugi dokumenti, pisma, molbe i zahtjevi različitog sadržaja. Osim Kongregacije za širenje vjere i samog Bečkog dvora, odnosno njegovih najvažnijih institucija, Dvorskog ratnog vijeća i prvenstveno Dvorske komore, u rasplitanje ovog pitanja aktivno su se uključivali bečki nuncij i ugarski primas, kao crkvene osobe koje su već samom svojom službom bile upućene na stalnu i blisku suradnju s državnim vlastima, a ponekad i pojedini zainteresirani biskupi ili biskupski kandidati. Uporna nastojanja Habsburgovaca na potvrdi prava vladarskog imenovanja biskupa u biskupijama pod osmanskom vlašću, odnosno onima koje su to donedavno bile, odraz je čvrste namjere da se za nositelje biskupske vlasti osiguraju osobe od punog povjerenja, što je općenito bilo u skladu s politikom habsburške vladarske kuće, ali i suvremenim shvaćanjem carskog patronata koji je, među ostalim, i biskupe, na određeni način, shvaćao kao državne činovnike. Ova su nastojanja također predstavljala jedan od vidova legalističkih postupaka usmjerenih na legitimaciju habsburške vlasti na spomenutim područjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA