Pregled bibliografske jedinice broj: 1046533
Periferno u hrvatskome pravopisanju − zabranjeni pravopisi hrvatskoga jezika od Drugoga svjetskog rata do uspostave hrvatske samostalnosti
Periferno u hrvatskome pravopisanju − zabranjeni pravopisi hrvatskoga jezika od Drugoga svjetskog rata do uspostave hrvatske samostalnosti // Međunarodni znanstveni skup Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi
Katowice, Poljska, 2019. str. 167-169 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1046533 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Periferno u hrvatskome pravopisanju − zabranjeni pravopisi hrvatskoga jezika od Drugoga svjetskog rata do uspostave hrvatske samostalnosti
(Peripheral Croatian Orthography – Banned Orthography of the Croatian language from the Second World War until the Establishment of Croatia's Independence)
Autori
Vrsaljko, Slavica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
Međunarodni znanstveni skup Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi
Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
zabranjeni pravopisi, povijesne okolnosti, Hrvatski pravopis Franje Cipre, Petra Guberine i Krune Krstića, Hrvatski pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša,
(banned orthography, historical circumstances, Croatian orthography by Franjo Cipra, Petar Guberina and Kruno Krstić, Croatian orthography by Stjepan Babić, Božidar inka and Milan Moguš.)
Sažetak
Nametanje drugih jezika tijekom povijesti, a osobito srpskoga jezičnoga unitarizma, uvelike su odredili razvojni put hrvatskoga standardnog jezika. Povijesne okolnosti toga vremena uvjetovale su stanje hrvatskoga pravopisanja, stoga nije bilo čudno da je svaki pokušaj jezične slobode bivao utrt. U radu će se dati povijesna slika vremena od Drugoga svjetskog rata do uspostave hrvatske samostalnosti te pregled pravopisa nastalih i zabranjenih u tome razdoblju. Riječ je o Hrvatskome pravopisu Franje Cipre, Petra Guberine i Krune Krstića koji je nastao 1941., (odlukom novoosnovanoga Hrvatskoga državnoga ureda za jezik, koji teži povratku hrvatskoj pravopisnoj tradiciji, tj. povratku na etimološki pravopis, zbog svoje pretežito fonološke osnove biva zabranjen te je svjetlo dana ugledao tek 1998. godine). Sličnu sudbinu dijeli i Hrvatski pravopis, tzv. Londonac, autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, sastavljenoga po uzoru na hrvatsku fonološku tradiciju i predan u tisak 1971., (zbog utrnuća političke klime toga vremena koja je težila povratku i isticanju hrvatskih pravopisnih posebnosti, biva zabranjen, a prvo objavljivanje u domovini doživio je tek 1990. godine). Iako su nastali u dva različita vremena, proživjeli istu sudbinu, oba Pravopisa pretežito su fonološke osnove, premda oba nastavljaju već utrti put fonološko-morfonološkoga pravopisanja, zbog čega među njima nema značajnijih razlika.
Izvorni jezik
Hrvatski
