Pregled bibliografske jedinice broj: 1046466
Usporedba temporala i sanktorala Drugoga beramskoga (ljubljanskoga) brevijara kroz prizmu povijesne dijalektologije
Usporedba temporala i sanktorala Drugoga beramskoga (ljubljanskoga) brevijara kroz prizmu povijesne dijalektologije // Zbornik 7. slavističkoga kongresa / Petrović, Bernardina (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020. 15, 18 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1046466 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usporedba temporala i sanktorala Drugoga
beramskoga (ljubljanskoga) brevijara kroz prizmu
povijesne dijalektologije
(Comparison of the Temporal and the Sanctoral of
the Second Beram (Ljubljana) Breviary through the
prism of historical dialectology)
Autori
Vranić, Silvana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik 7. slavističkoga kongresa
/ Petrović, Bernardina - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020
ISBN
978-953-296-127-0
Skup
Sedmi hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 25.09.2019. - 28.09.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Drugi beramski (ljubljanski) brevijar, govor Berma, hrvatski crkvenoslavenski jezik, povijesna dijalektologija
(Second Beram (Ljubljana) Breviary, Temporal, Sanctoral, Beram idiom, Croatian Church-Slavonic language, historical dialectology)
Sažetak
U ovom su radu uspoređene jezične značajke temporala i sanktorala Drugoga beramskoga (ljubljanskoga) brevijara na temelju dosadašnjih istraživanja obaju dijelova (prvih 50 folija, 104cd – 122cd, 165ab – 194cd i 237ab – 240cd temporala i 52cd – 115cd sanktorala) i novih istraživanja predviđenih za ovu temu. Uzimajući u obzir prednosti i nedostatke metodologije povijesne dijalektologije, praćene su osobitosti koje se u literaturi mogu pripisati vernakularu, u ovom slučaju čakavskomu ekavskomu govoru Berma, jer su dovoljno različite od hrvatskih crkvenoslavenskih elemenata. U dosadašnjim se istraživanjima izdvaja nekoliko značajki. Tako je status jata, presudan za klasifikaciju čakavskih ekavskih govora, nedosljedno zastupljen u oba dijela Brevijara: dominantan je neizmijenjeni jat, ali u nekim je dijelovima u leksičkim morfemima intenzivniji ekavski (u manjoj mjeri i ikavski) odraz jata, a u gramatičkim morfemima u temporalu samo izniman, u sanktoralu znatnije bilježen. Značajka koja bi bila presudna za povezivanje Brevijara s beramskim arealom vokal je o podrijetlom od stražnjega nazala u gramatičkim morfemima, kao što je i danas dosljedno u govorima toga područja. Uz nekoliko primjera u korijenskim morfemima, samo je manji broj odraza o u gramatičkim morfemima u oba dijela Brevijara, pa je teško zaključiti jesu li pogreška pisara ili utjecaj vernakulara, no u kontekstu drugih značajki mogli bi se priključiti potonjemu. Zahvaljujući učestalosti žd-refleksa u temporalu, potvrđena je pripadnost sjevernim kodeksima. Dok je odraz j, pretežit u južnim kodeksima, u temporalu zastupljeniji od 38. folije, u sanktoralu je znatno češći od odraza žd. Prefiks vi(-) u nekoliko je glagola u obama dijelovima i zasigurno je preuzet iz sjevernočakavskoga područja, kojemu su svojstveni i odrazi prednjega nazala u a u pojedinim primjerima. Sudeći prema dosadašnjoj analizi sanktorala, dijelovi se Brevijara razlikuju udjelom značajki organskih ekavskih govora, većim upravo u sanktoralu, u kojemu je to i očekivano zbog manjeg broja liturgijskih tekstova. Stoga bi se Brevijar mogao atribuirati i Bermu, a predložak kojim su se pisari služili krčkomu omišaljsko-vrbenskomu govornomu tipu, čemu u prilog u prvom redu govore ikavski odrazi jata, uglavnom prema Jakubinskij-Meyerovu pravilu, i zamjenica če.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
