Naslov
Selman Selmanagić – „balkanski Le Corbusier“

Autori
Aida, Abadžić Hodžić ; Mlikota, Antonija

Izvornik
Ars adriatica (1848-1590) 4 (2014), 4; 385-398

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Selman Selmanagić ; Bauhaus ; 20. stoljeće ; arhitektura ; Dessau ; Berlin

Sažetak
Život poznatog berlinskog arhitekta, dizajnera i profesora Selmana Selmanagića malo je poznat u našoj stručnoj javnosti. Zavidna i duga karijera ovog uspješnog Bosanca i njegov uzbudljiv i dinamičan život, u susretu različitih kultura, zasigurno zaslužuje pozornost, osobito ako se imaju u vidu suvremena istraživanja naslijeđa bauhausovske tradicije i modaliteti njegove recepcije u nekadašnjoj Istočnoj Evropi. Selman Selmanagić je jedini Jugoslaven koji je studij arhitekture u cijelosti završio na Bauhausu. Dvadeset godina vodio je Odjel arhitekture na Visokoj umjetničkoj školi u Berlinu, a svojim radom nije samo utjecao na obrazovanje studenata arhitekture nego i svih ostalih područja. Kroz svoj dugogodišnji profesorski rad Selman Selmanagić je obilježio generacije i generacije svojih studenata, ali i kolega, zagovarajući ideju jedinstvenog kurikuluma koji obuhvaća arhitekturu, dizajn, primijenjenu umjetnost, umjetnički obrt, tehniku i znanost – „totalen Architektur“. Zanimljiv je i podatak da je tridesetih godina 20. stoljeća boravio na Bliskom Istoku i da je surađivao, između ostalih, i u ateljeu Richarda Kauffmanna u Jeruzalemu upravo u vrijeme kada je značajan broj njegovih kolega, Bauhausovaca emigrirao u tadašnju Palestinu i kada se specifična varijanta evropskog arhitektonskog modernizma, a time i tradicije Bauhausa, kreativno interpretirala na ovom prostoru. Osobito je značajno bilo njegovo sudjelovanje u timu „Kolektiva za planiranje“ (Planungskollektiv) od 1945. do 1950. godine, a u kojem je, sa nizom uglednih arhitekata od kojih su mnogi bili Bauhausovci i kolege iz antifašističkog pokreta, pod vodstvom Hansa Scharouna planirao poslijeratnu obnovu Berlina, pri čemu je Selmanagić bio voditelj voditelj Odjela za planiranje izgradnje i obnovu kulturnih i sportskih objekata i zaštitu spomenika (Leiter des Referats für Kultur- und Erholungsstätten-plannung). Osim što je radio kao profesor i arhitekt, bio je i urbanist, filmski arhitekt te vrlo uspješan i etabliran dizajner. Neka njegova dizajnerska rješenja svrstavaju ga u klasike 20.stoljeća. U dizajnu namještaja i uređenju interijera itekako je proklamirao bauhausovske ideje i estetiku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA