Pregled bibliografske jedinice broj: 1046057
Analiza izraženosti gena u moždanoj kori čeonog režnja osoba oboljelih od shizofrenije
Analiza izraženosti gena u moždanoj kori čeonog režnja osoba oboljelih od shizofrenije // Klinička primjena antipsihotika / Mihaljević-Peleš, Alma ; Šagud, Marina (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2019. str. 16-30
CROSBI ID: 1046057 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza izraženosti gena u moždanoj kori čeonog režnja osoba oboljelih od shizofrenije
(Gene expression analysis in the prefrontal cortex of persons with schizophrenia)
Autori
Šimić, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Klinička primjena antipsihotika
Urednik/ci
Mihaljević-Peleš, Alma ; Šagud, Marina
Izdavač
Medicinska naklada
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
16-30
ISBN
978-953-176-937-2
Ključne riječi
asimetrija velikog mozga ; dorzolateralna prefrontalna moždana kora ; izraženost gena ; orbitofrontalna moždana kora ; shizofrenija ; transkriptomika
(brain asymmetry ; dorsolateral prefrontal cortex ; gene expression ; orbitofrontal cortex ; schizophrenia ; transcriptomics)
Sažetak
Shizofrenija je složena poligenska bolest još uvijek nedovoljno poznate etiopatogeneze. Pored pozitivnih i negativnih simptoma, kognitivne promjene, napose one koje se odnose na radno pamćenje, metakogniciju i mentalizaciju, predstavljaju jedno od triju temeljnih obilježja kliničke slike te ukazuju na kardinalnu uključenost čeonog režnja u patofiziologiji bolesti. Tijekom posljednja dva desetljeća transkriptomska su istraživanja osoba sa shizofrenijom otkrila da su, između ostalih, promjene u sinaptičkoj transmisiji, imunološkom sustavu, mitohondrijima i oligodendrocitima sastavni dijelovi patoloških procesa bolesti. Budući da je u nastanku shizofrenije do sada implicirano više od tri tisuće gena, čini se da su molekularni temelji te bolesti raznovrsniji čak i od njezine simptomatske raznolikosti. Stoga će, da bismo razumjeli patogenetske mehanizme shizofrenije, biti potrebno shvatiti djelovanje velikog broja gena, njihovih produkata i regulatornih elemenata, kao i posljedice njihove prekomjerne i/ili smanjene izraženosti u kontekstu razvitka mozga, a integracija podataka dobivenih različitim metodama analize još dugo ostati izazov koji će se trebati sustavno rješavati narednih godina, a vjerojatno i desetljeća. Zaključno, uspjeh u interpretaciji molekularnih promjena u podlozi shizofrenije ovisit će kako o našoj sposobnosti razumijevanja bioloških procesa kroz inovativne ideje, tako i o razvoju novih i snažnijih tehnologija za prikupljanje i obradu biomedicinskih podataka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija
