Naslov
ZAMJENSKA VRIJEDNOST NE KRŠKO
(SUBSTITUTE VALUE NPP KRŠKO)

Autori
Magdić, Marijan ; Knapp, Vladimir ; Tomšić, Željko ; Jurković, Ines Ana

Izvornik
HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2003

Ključne riječi
Nuklearna elektrana Krško ; Hrvatska elektroprivreda ; zamjenska vrijednost ; otkup
(Krško Nuclear Power Plant ; Croatian Electricity Company ; replacement value ; redemption)

Sažetak
Nuklearna elektrana Krško jedina je nuklearna elektrana u Sloveniji. Njezina snaga na pragu iznosila je do zamjene parogeneratora 2000. godine 632 MW, a nakon zamjene snaga je porasla na 676 MW. Instalirana snaga elektrane je 706 MW Opremeljena je Westinghouseovim lakovodnim tlačnim reaktorom toplinske snage 2000 MWt. Elektrana je priključena na 380 kV mrežu i napaja potrošačka središta u Sloveniji i Hrvatskoj. Godišnja proizvodnja u 2002. godini iznosila je oko 5, 307 milijarde kWh. Prva istraživanja podobnosti lokacije na Krškom polju za izgradnju nuklearne elektrane izvedena su između 1964. i 1969. Na prijedlog hrvatskih i slovenskih elektroprivrednih organizacija, 1970. izvršna su vijeća obiju republika potpisala Sporazum o gradnji i ekspolataciji nuklearnih elektrana, koji je uz NE Krško predviđao i gradnju još jedne nuklearne elektrane u Hrvatskoj. Investitori prve nuklearne elektrane bili su Elektroprivreda Zagreb i Savske elektrane Ljubljana. U kolovozu 1974. investitori su sklopili ugovor o dobavi opreme i gradnji nuklearne elektrane snage 632 MW s američkom kompanijom Westinghouse Electric Corporation. Prema tom ugovoru, glavni izvođač bio je Westinghouse, njegov projektant američka projektantska kuća Gilbert Associaties Inc, a izvođači radova na gradilištu domaća poduzeća. Prvoga prosinca iste godine položen je kamen temeljac za nuklearnu elektranu. Građevinske poslove izvodili su Gradis i Hidroelektra, a montažu Hidromontaža i Đuro Đaković. Sredstva za izgradnju u jednakim su dijelovima osigurali investitori kreditima kod domaćih i inozemnih banaka. Prema planu otplate, posljednju ratu preuzetih kredita za gradnju NEK-a Hrvatska elektroprivreda trebala bi isplatiti 2010. godine. Gradnja elektrane stajala je oko 1, 2 milijarde američkih dolara. Hrvatska elektroprivreda (HEP) je u izgradnju NE Krško (trajni ulog) uložiola600.976.150 USD (vrijednost USD iz razdoblja 1974-1981) i time stekla 50% osnivačkih prava (vlasništva). HEP investicijske kredite otplaćuje sam iz vlastitog sustava. Prema anuitetnom planu, preostali iznos neotplaćenih kredita na dan 30.9.2003. iznosi 142.569.984 USD (glavnica 115.430.891 USD i kamata 27.139.093 USD). Odnosi između republika i osnivača bili su detaljno definirani slijedećim ugovorima: Sporazumom između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o zajedničkoj izgradnji i eksploataciji nuklearnih elektrana iz 1970. godine, Ugovorom o udruživanju sredstava radi zajedničke izgradnje i eksploatacije NE Krško iz 1974. godine između investitora i Samoupravnim sporazumom o uređenju međusobnih prava i obveza osnivača i NE Krško iz 1982. godine. Međutim, u posljednjih deset godina slovenska je strana nizom pravnih i ekonomskih mjera dovela HEP kao investitora u nepovoljniji položaj suprotno ugovornim odnosima s izravnim negativnim ekonomskim posljedicama za HEP. Nesuglasice su kulminirale donošenjem Uredbe o preoblikovanju NE Krško u javno poduzeće NEK d.o.o. od 31.7.1998. kojom se Vlada Republike Slovenije proglasila jedinim osnivačem NE Krško s potpunim pravom upravljanja i time oduzela osnivačka prava HEP-u. Zajedničkom akcijom Vlade Republike Slovenije, Elektrogospodarstva Slovenije (ELES) i Uprave NE Krško 30.7.1998. prekinuta je isporuku električne energije HEP-u. Prekid isporuke trajao je sve do 19.4.2003. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Elektrotehnika

POVEZANOST RADA