Pregled bibliografske jedinice broj: 1045025
Pročišćenje religije u Hegela – prema njegovim predavanjima o Filozofiji religije
Pročišćenje religije u Hegela – prema njegovim predavanjima o Filozofiji religije // Reformacija u Europi i njezini odjeci : povodom 500. obljetnice Lutherovih teza. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Osijeku 19. i 20. listopada 2017. godine / Božić Bogović, Dubravka (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019. str. 351-365 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1045025 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pročišćenje religije u Hegela – prema njegovim predavanjima o Filozofiji religije
(Nisu poznate)
Autori
Maslać, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Reformacija u Europi i njezini odjeci : povodom 500. obljetnice Lutherovih teza. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Osijeku 19. i 20. listopada 2017. godine
/ Božić Bogović, Dubravka - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019, 351-365
ISBN
978-953-8102-32-5
Skup
Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup Reformacija u Europi i njezini odjeci: povodom petstote obljetnice Lutherovih teza
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 19.10.2017. - 20.10.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Hegel, filozofija religije, samosvijest Boga, apsolutni duh, vjera
(nisu poznate)
Sažetak
Ovaj rad nastojat će pobliže prikazati Hegelov pojam filozofije religije i sve što joj pripada kao takvoj. Religija u Hegela biva pobliže određena kao samosvijest Boga. U radu se kroz analizu Hegelovih predavanja o Filozofiji religije pokušava iznijeti problematika s kojom se sam Hegel susreće prilikom ulaska u bit i dubinu religije kao takve, napose one kršćanske religije i religioznosti. Posebno će biti zanimljivo vidjeti kakve sličnosti ima Hegelova filozofija religije s Lutherom i Kantom te u kojoj se mjeri razlikuje njegova filozofija religije, koju on pročišćava od svih, njemu manje bitnih stvarnosti unutar religije same. Krist je stoga za Kanta, kao i za Hegela, promatran isključivo kao moralni učitelj. Svaki govor o njegovim čudesima on izričito odbija te izjednačava taj govor s određenom vrstom zamišljaja pojedinca koji to proživljava samo i jedino u svojoj glavi i koji na temelju toga onda i vjeruje u njih. Lutherova predodžba religije počinje od nečega izvanjskog, a prisutni je Bog samo u duhu i vjeri. Dalje od toga u Luthera nema. Hegel i unutar same filozofije uviđa dvije suprotnosti: s jedne strane čini se da je ona protiv Crkve ; druga je suprotnost ona spram prosvjetiteljstva, koje Hegel smatra najžešćim protivnikom filozofije jer je njoj prvotni cilj spoznati istinu, spoznati Boga jer je upravo Bog, tako shvaćen, apsolutna ideja i apsolutna istina. Svrha Hegelovih predavanja o Filozofiji religije bila je pomiriti um s religijom, ali na njemu svojstven način, na način da religija ponovno preispita svoje postavke i onda ponovno pronađe istinu i ideju. Upravo kroz filozofiju u Hegela religija zadobiva pravo mjesto i svoje opravdanje jer izričito kroz filozofiju, koja polazi od misleće svijesti, ona može doživjeti pročišćenje i ponovno biti istinska, prava religija. Mi ćemo se ovdje pozvati i na duhovnu kristologiju J. Ratzingera te encikliku Pape Ivana Pavla II. Fides et ratio, gdje on govori kako su filozofija i teologija uvijek neodvojive te je samo na taj način uzajamnosti i suradnje moguće spoznati onu pravu istinu koja se za nas kršćane krije u objavi Isusa Krista.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija
