Naslov
PRIMJENA TEORIJA KREATIVNOSTI U NASTAVI LIKOVNE UMJETNOSTI
(APPLIED THEORY OF CREATIVITY IN THE TEACHING OF THE VISUAL ART)

Autori
Jašinski, Dorian

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Umjetnička akademija u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
14.11

Godina
2016

Stranica
32

Mentor
Skender, Lana

Ključne riječi
kreativnost ; četiri kategorije kreativnosti ; tehnike kreativnosti ; oluja ideja ; školski kurikulum ; likovna umjetnost ; vizualni jezik
(creativity ; the four categories of creativity ; techniques of creativity ; brainstorming ; school curriculum ; visual arts ; visual language)

Sažetak
Mnogi teoretičari su kroz povijest proučavali kreativnost, a bitni za ovaj rad su Graham Wallas, Joy Paul Gulford, Ellis Paul Torrance i Calvin W. Taylor. Wallasove etape kreativnog procesa, Guilfordova podjela mišljenja na konvergentno i divergentno mišljenje te Torrenceovi i Taylorovi testovi pomogli su u shvaćanju važnosti poticanja kreativnosti kod osobe. Navedeni teoretičari uspjeli su razraditi istraživanja i unaprijediti testiranja kreativnosti koja su pomogla u shvaćanju važnosti kreativnosti kao osobine te važnost poticanja te osobine u nastavi. Upravo zbog važnosti kreativnosti razvile su se tehnike koje potiču kreativnost. Neke od njih naveo sam u radu, a to su oluja ideja, umne mape, šest šešira, debate, provokacije i slično. U ovom se području istaknuo Eduardo de Bono koji je osmislio šest šešira, ali i brojne druge tehnike. U hrvatskim se školama kreativne tehnike ne poučavaju, školski testovi imaju samo jedan odgovor na jedno pitanje i na taj se način ne osigurava prostor za razvoj kreativnog rješenja, a profesori ovise o vlastitoj kreativnosti i inicijativi, s obzirom da školskim kurikulumom nije drugačije uvjetovano. Usporedbom hrvatskog i europskih kurikuluma vidljivo je da se hrvatski kurikulum temelji na tradiciji, a ne na praksi, te ne sadrži većinu praktičnih predmeta koji su propisani europskim kurikulumima poput domaćinstva, obrta, ekonomije, ekologije i slično. Rezultati ove loše prakse vidljivi su po lošim rezultatima međunarodnih istraživanja, prema kojima su hrvatski učenici ispod prosjeka u primjeni znanja i vještina, no i u pristupu, odnosno nezainteresiranosti prema kulturnim institucijama kao što su muzeji, galerije i slično.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA