Pregled bibliografske jedinice broj: 1044948
Govor o Bogu i radikalizacija fenomenologije u Michela Henryja
Govor o Bogu i radikalizacija fenomenologije u Michela Henryja // Govor o Bogu jučer i danas / Ančić, Nediljko Ante ; Bižaca, Nikola (ur.).
Split: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2005. str. 9-48 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1044948 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Govor o Bogu i radikalizacija fenomenologije u Michela Henryja
(Speaking about God and radicalisation of phenomenology with Michel Henry)
Autori
Vučković, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Govor o Bogu jučer i danas
/ Ančić, Nediljko Ante ; Bižaca, Nikola - Split : Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2005, 9-48
Skup
Govor o Bogu jučer i danas
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 21.10.2004. - 22.10.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Bog, dokaz, život, istina, riječ.
(God, evidence, life, truth, word.)
Sažetak
Autor, polazeći od promišljanja što se događa s pomakom naglaska s govora o Bogu, neodvojivim od zapadne misli, na govor o govoru, dakle, na promjene govora o Bogu tijekom zapadne povijesti, najprije kratko iznosi neke od važnijih misaonih pristupa Bogu. Anselmo Canterburujski i dokaz Božje opstojnosti u iskustvu mišljenja, Descartes i ideja beskonačnog u mišljenju koje se obvezalo na metodički ateizam, Kant i Bog kao postulat praktičnog uma nakon nemogućnosti nekoga dokaza Božje opstojnosti, Heidegger i prednost šutnje kada je riječ o Bogu, Levinas i traženje izlaza iz alternative Boga živih i boga filozofa. Ovaj panoramski prikaz služi približavanju govoru o Bogu u zadnjim djelima Michela Henrgja u kojima se bavi kršćanstvom i njegovim temeljnim temama: istinom i tijelom. 0 Bogu valja govoriti ne više u redu mišljenja, nego u redu života, jer se Bog u kršćanstvu ne objavljuje kao biće koje treba misliti, nego kao Život. Kaofenomenolog M. Henry radikalizira fenomenologiju I dopušta da tekstovi Novoga zavjeta, nadasve Ivanovo evanđelje, postave u pitanje shvaćanje pojavljivanja onog što se pojavljuje. Pojavljivanje svijeta, obilježeno stavljanjem na vani svega što se pojavljuje, indiferentnošću prema svemu što se pojavljuje i nemoći stavljanja u bitak onog što se pojavljuje pokazuje se i u obilježjima ljudske riječi, riječi svijeta. Pojavljivanje Života ne poznaje takve podjele. Život se ne razlikuje od onog što objavljuje. On se samoobjavljuje. Nije ravnodušan, nego patičan. Ne stvara, nego rađa. U ovakvom načinu govora o Bogu prepoznaje se suglasje koje se može susresti u različitim sustavima zapadnog mišljenja, u Anselma, Wittgensteina ili Weil, primjerice, ono, naime, suglasje po kojemu razumijevanje ovisi o načinu života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
