Pregled bibliografske jedinice broj: 1044813
Može li se spasiti domaća proizvodnja sjemenskog krumpira?
Može li se spasiti domaća proizvodnja sjemenskog krumpira? // Zbornik sažetaka / Matotan, Zdravko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko agronomsko društvo, 2019. str. 76-78 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1044813 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Može li se spasiti domaća proizvodnja sjemenskog krumpira?
(Can be saved domestic potato seed production?)
Autori
Pospišil, Milan ; Pospišil, Ana ; Šunjić, Krešimir ; Solina, Natalia ; Brčić, Marina ; Papac, Mateo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ Matotan, Zdravko - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2019, 76-78
Skup
12. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo
Mjesto i datum
Umag, Hrvatska, 06.11.2019. - 08.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
sjemenski krumpir, proizvodnja u Hrvatskoj, čuvane sorte
(seed potatoes, production in Croatia, conservation variety)
Sažetak
Krumpir je važan prehrambeni proizvod od izuzetnog značaja za prehranu stanovništva u Hrvatskoj i svijetu. Sadnja zdravog i nezaraženog krumpira (sjemenski krumpir) važan je preduvjet sigurne proizvodnje i visokih prinosa konzumnog i industrijskog krumpira. Na žalost, unatoč pogodnim ekološkim uvjetima, površine pod sjemenskim krumpirom u Hrvatskoj se iz godine u godinu smanjuju. U Hrvatskoj 2019. godine pet proizvođača sjemenskog krumpira (Agrovelebit d.o.o., obrt Agro Žumberak, OPG Zolika Račman, Sjemenarska zadruga Graminea i Stolona j.d.o.o.) posadilo je 23 sorte sjemenskog krumpira na 31 ha, što je najmanja proizvodnja do sada (oko 300 tona). Prosječan prinos sjemenskog krumpira u Hrvatskoj kreće se od 10 - 20 t/ha, a u EU oko 30 t/ha. Glavni razlozi smanjenja proizvodnje sjemenskog krumpira u Hrvatskoj su uvoz iz država EU i rizik u proizvodnji. Domaći proizvođači imaju niz problema kao što su velika usitnjenost i dislociranost parcela te skupa proizvodnja (8.000 - 10.000 eura/ha) pa teško mogu biti konkurentni stranim dobro organiziranim sjemenskim kućama, a trebaju zadovoljiti niz zakona i pravilnika. Za opstanak domaće proizvodnje sjemenskog krumpira nije dovoljno imati samo povoljne ekološke uvjete (Gorski kotar, Lika, Žumberak) i tradiciju u proizvodnji, nego primjenjivati najsuvremeniju tehnologiju i znanje u proizvodnji, doradi i skladištenju. Želimo li spasiti domaću proizvodnju sjemenskog krumpira moramo osigurati ostanak mladih obrazovanih ljudi na tim područjima, utjecati na isplativost proizvodnje, jer trenutna politika potpora omogućava da se poljoprivrednicima u uzgojnom području za sjemenski krumpir bolje isplati imati neobrađenu zemlju nego raditi te zbog visokih primanja bez rada ne žele prepustiti zemlju na obradu nekome tko bi proizvodio. Zatim, potrebno je državnim mjerama stvoriti okvir koji će omogućiti ozbiljnije investiranje u proizvodnju sjemenskog krumpira i značajno povećati površine. U tom smislu proizvodnju sjemenskog krumpira trebalo bi svrstati u prioritetni sektor. Održivost i konkurentnost na tržištu EU može se postići samo povećanjem proizvodnih površina i prinosa krumpira te boljom organiziranošću proizvodnje. U okviru Nacionalnog program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj, na Agronomskom fakultetu u Zagrebu se od 2017. godine održava nekoliko starih sorata krumpira pogodnih za uzgoj “on farm”, koje mogu imati lokalni značaj.
Izvorni jezik
Hrvatski
