Naslov
Što je demencija čeonog režnja i po čemu se razlikuje od Alzheimerove bolesti
(What is frontal lobe dementia and how it differs from Alzheimer's disease)

Autori
Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Uloga obiteljskog liječnika u zaštiti zdravlja osoba s demencijom

Urednik/ci
Klepac, Nataša ; Mimica, Ninoslav ; Cerovečki, Venija

Izdavač
Medicinska naklada

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
31-42

ISBN
978-953-176-846-7

Ključne riječi
frontotemporalna demencija ; Alzheimerova bolest ; psihološki profil ; neuropatologija ; klinička slika ; biološki biljezi ; amiotrofična lateralna skleroza
(frototemporal dementia ; Alzheimer's disease ; psychological profile ; neuropathology ; clinicla picture ; biomarkers ; amyotrophic lateral sclerosis)

Sažetak
Demencija čeonog režnja poznatija je pod nazivom frontotemporalna demencija (FTD), a katkad se još uvijek rabi stari eponim Pickova bolest. Nakon Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije, FTD je treći najčešći primarni uzrok sindroma demencije u osoba starijih od 65 i drugi u osoba mlađih od 65 godina starosti. Termin FTD uključuje kako sporadične tako i obiteljske slučajeve bolesti, a obuhvaća veliku skupinu različitih poremećaja koji zbog nakupljanja patoloških oblika nekih proteina, najčešće tau i TDP-43, uzrokuju žarišnu atrofiju moždane kore čeonih i sljepoočnih režnjeva velikog mozga. Prema glavnim obilježjima kliničke slike se FTD dijeli u više podskupina, a najvažnije su ona u kojoj prevladavaju simptomi poremećenog ponašanja (ponašajna ili čeona varijanta), skupina u kojoj prevladavaju poteškoće u govoru i čitanju (jezična varijanta), te skupina u kojoj se javljaju i motorički simptomi. Simptomatologija FTD može se preklapati s Alzheimerovom bolesti (AB), što otežava postavljanje točne dijagnoze naročito u ranim stadijima bolesti. No, iako FTD i AB dijele neka zajednička obilježja, npr. javljaju se podmuklo i zatim postepeno napreduju, gubitak prostorne orijentacije, vidno-prostornih i sposobnosti pamćenja nedavnih događaja su izraženiji simptomi u ranom stadiju AB, dok su neprikladno socijalno ponašanje i jezični problemi izraženiji u ranom stadiju FTD. Napredovanjem AB sve se učestalije javljaju deluzije, koje gotovo nikad nisu prisutne kod bolesnika s FTD. Nadalje, iako je dobro je poznato da većina bolesnika s AB u ranom stadiju negira spoznajno urušavanje, a u tom smislu i bolesnici s FTD uobičajeno vrlo rano gube uvid u prisutnost svoje bolesti što je jedan od temeljnih dijagnostičkih kriterija, ključna je razlika u tome što bolesnici s AB usprkos određenih promjena u osobinama ličnosti koje nastaju zbog napredovanja bolesti ipak u većini dimenzija osobnosti još dugo zadržavaju svijest o vlastitom postojanju i premorbidna obilježja. Bolesnici s ponašajnom varijantom FTD također imaju poteškoće u prepoznavanju emocija na licima drugih osoba, dok je ta sposobnost u AB tipično sačuvana. Iako se ne radi o pravoj uzročnoj terapiji, u liječenju AB se rabe tzv. antidementivi (inhibitori acetilkolinesteraze i memantin), dok je liječenje FTD je isključivo simptomatsko (antidepresivi), a značajna poboljšanja mogu se postići i nefarmakološkim intervencijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija

POVEZANOST RADA