Pregled bibliografske jedinice broj: 1044394
EGIPAT U SLICI ZAGREBA 19. i 20. STOLJEĆA: ZGRADE, SPOMENICI, URBANA OPREMA
EGIPAT U SLICI ZAGREBA 19. i 20. STOLJEĆA: ZGRADE, SPOMENICI, URBANA OPREMA // Egypt in Croatia. Croatian fascination with ancient Egypt from antiquity to modern times / Tomorad, Mladen (ur.).
Oxford: Archaeopress, 2019. str. 249-260
CROSBI ID: 1044394 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
EGIPAT U SLICI ZAGREBA 19. i 20. STOLJEĆA: ZGRADE, SPOMENICI, URBANA OPREMA
(Egypt as Imaged by 19th- and 20th-Century Zagreb: Buildings, Monuments and Street Furniture)
Autori
Bagarić, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Egypt in Croatia. Croatian fascination with ancient Egypt from antiquity to modern times
Urednik/ci
Tomorad, Mladen
Izdavač
Archaeopress
Grad
Oxford
Godina
2019
Raspon stranica
249-260
ISBN
978-1-78969-339-3
Ključne riječi
Zagreb, egiptomanija, obelisk, Mirogoj, Maksimir, arhitekt Dionis Sunko
(Zagreb, Egyptomaina, obelisk, Mirogoj Cemetery, Maksimir Park, architect Dionis Sunko)
Sažetak
Znakove egiptomanije u zagrebačkoj arhitekturi i urbanizmu nalazimo rasute u vremenskom protegu od gotovo dva stoljeća. Na početku i na kraju te vremenske crte stoje obelisci, čiji je postav povezan sa Zagrebačkom nadbiskupijom. Prvi uopće obelisk u Zagrebu postavio je biskup Aleksandar Alagović 1835. godine u čast uređenja perivoja ispod biskupskoga dvora i Katedrale, a (zasad) posljednji je postavljen 1995. u Ulici Hrvatske bratske zajednice povodom obilježavanja 900 godina Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije. Između ta dva spomenika nalaze se u Zagrebu obelisci koji također komemoriraju različite događaje te služe kao urbana oprema. Gradski toposi najnapučeniji spomenicima s referencama na stari Egipat jesu groblje Mirogoj i perivoj Maksimir, prvi zbog neupitne povezanosti egipatske kulture s kulturom smrti, a drugi primarno zbog egiptomanije koja je zahvatila Europu poslije 1922. godine. U prvim desetljećima 20. stoljeća umjetnost staroga Egipta nadahnjivala je mnoge zagrebačke arhitekte, no prvenstveno one koji su novom „otkrivanju“ Egipta svjedočili u Beču oko 1900. Među pojedinim zgradama u zagrebačkom Donjem gradu najviše egipatskih dekorativnih elemenata nalazimo na projektu poslovno-stambene zgrade farmaceutske tvrtke Isis iz 1920. godine, koja će iz svojega imena kreirati cjelokupni vizualni identitet.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti, Arheologija
