Naslov
Demografija arhipelaga - migracija kao način života
(Demography of the Archipelago - Migration as a Way of Life)

Autori
Podgorelec, Sonja ; Klempić Bogadi, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
8. Anatomija otoka simpozij Otoci u fokusu: od naracija ranjivosti do naracija osnaženja/ 8. Anatomy of Islands Symposium Islands in Focus: from Narrations of Vulnerability to Narrations of Empowerment / Blagaić Bergman, M. ; Marčeta Frlan, I. ; Starc, N. - Zagreb : Vis : Institut za etnologiju i folkoristiku, Zagreb ; Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj, Vis,, 2019, 87-88

ISBN
978-953-8089-54-1

Skup
8. Anatomija otoka - Otoci u fokusu: od naracija ranjivosti do naracija osnaženja

Mjesto i datum
Lastovo, Hrvatska, 28.09.2019. - 01.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
hrvatski arhipelag, identitet, migracija, starenje
(Croatian archipelago, identity, migration, ageing)

Sažetak
Stanovništvo hrvatskih otoka čini mali udio u ukupnoj svjetskoj otočnoj populaciji, ali i površna usporedba s drugim arhipelazima pokazuje da dijele iste negativne demografske trendove. Otočne zajednice doživjele su nepovratnu demografsku destabilizaciju. Razlozi su, prije svega, u snažnom iseljavanju s hrvatskih otoka tijekom 20. stoljeća. Naime, početkom 20. stoljeća ekonomski temelj otočnog kućanstva, koji je u značajnom udjelu počivao na vinogradarstvu, oslabljen je propašću vinograda, što je potaknulo emigraciju, ponekad privremenu, ali češće trajnu. Velik broj mladih, radno-aktivnih otočana iselio je s otoka, čime je trajno izmijenjena demografska struktura arhipelaga, ali i ukupnog otočnog gospodarstva. Nakon Drugoga svjetskog rata otočani sve češće iseljavaju u ekonomski razvijenija područja u zemlji, većinom u obalne gradove i Zagreb. Na otocima raste udio starijeg stanovništva, opada broj gospodarskih aktivnosti, a napušten je znatan broj malih otočnih naselja. Istraživanja o načinu života starih otočana potvrđuju aktivan životni stil do duboke starosti. Čak i dio starijih s pogoršanim zdravljem i funkcionalnim statusom spremno je preuzeti aktivnu ulogu u zajednici. Istraživanja provedena na malim i srednjim otocima pokazala su da svijest o malenosti i krhkosti otočnih zajednica dovodi do većeg prihvaćanja promjena koje donose doseljenici s kopna. Posljednjih nekoliko desetljeća izloženost otočnog stanovništva raznim utjecajima s kopna utječe na različite aspekte tradicionalnog načina života pojedinca. U velikoj mjeri, osjećaj pripadnosti homogenoj i intimnoj otočnoj zajednici i jake unutarnje veze zajednice još uvijek određuju njihov otočni identitet.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Demografija, Geografija

POVEZANOST RADA