Pregled bibliografske jedinice broj: 1044031
„Samo da ima ljudi, …samo da ne izumre naš otok“ - migracija kao svakodnevica
„Samo da ima ljudi, …samo da ne izumre naš otok“ - migracija kao svakodnevica // 7. Anatomija otoka Simpozij Otoci u pokretu/7th Anatomy of the Islands Symposium Islands on the Move / Niemčić, Iva ; Blagaić Bergman, Marina ; Starc, Nenad (ur.).
Zagreb : Vis: Institut za etnologiju i folkoristiku ; Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj, 2018. str. 26-26 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1044031 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Samo da ima ljudi, …samo da ne izumre naš otok“ - migracija kao svakodnevica
(“If only there were (more) people..., so our island does not die out" - Migration as the Island Everyday Occurrence)
Autori
Klempić Bogadi, Sanja ; Podgorelec, Sonja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
7. Anatomija otoka Simpozij Otoci u pokretu/7th Anatomy of the Islands Symposium Islands on the Move
/ Niemčić, Iva ; Blagaić Bergman, Marina ; Starc, Nenad - Zagreb : Vis : Institut za etnologiju i folkoristiku ; Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj, 2018, 26-26
ISBN
978-953-8089-36-7
Skup
7. Anatomija otoka Simpozij Otoci u pokretu = 7th Anatomy of Islands Symposium Islands on the Move
Mjesto i datum
Lastovo, Hrvatska, 18.09.2018. - 25.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatski otoci, migracija, zajednica
(Croatian islands, migration, community)
Sažetak
Migracijski tokovi značajno su i trajno izmijenili demografsku sliku otokâ. Na svim hrvatskim otocima odvijaju se višedesetljetno trajno iseljavanje radno aktivnog stanovništva zbog nemogućnosti zapošljavanja na otoku te odlazak djece i mladih stanovnika, nerijetko već u ranim fazama školovanja, kao prethodnica trajnog iseljenja. U otočnom načinu života migracija je uobičajena pojava, pa tako gotovo nema obitelji u kojoj barem jedan član nije duže razdoblje svojega života proveo izvan otoka. Otočani migraciju prihvaćaju kao sastavni dio otočnog načina života, svoje povijesti, kulture i društveno-ekonomskog života. Na temelju provedenih istraživanja na hrvatskim otocima autori predlažu tipologiju koja obuhvaća skupine stanovnika s obzirom na različitost migracijskog iskustva. Zbog svijesti o malenosti i krhkosti te snažno iskazane želje za demografskim opstankom, otočne se zajednice sve više otvaraju prema strancima – prije svega doseljenicima, a onda i turistima. Otočani uglavnom pozitivno doživljavaju doseljenike i smatraju da je najvažnije da se prilagode lokalnoj zajednici te u njima vide nadu demografskog i gospodarskog opstanka. S druge strane, i doseljenici se uglavnom osjećaju prihvaćenima u novoj sredini, premda postoji određena socijalna distanca koju, po njihovom mišljenju, nameću starosjedioci.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Demografija, Geografija
Napomena
Sažetak je obajvljen u knjižici sažetak i na engleskom jeziku, str. 73.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb