Pregled bibliografske jedinice broj: 1043725
We’re not in Kansas anymore? Čudovišnost socijalizma i postsocijalistički bijeg s Balkana
We’re not in Kansas anymore? Čudovišnost socijalizma i postsocijalistički bijeg s Balkana // Liber monstrorum balcanorum: čudovišni svijet europske margine / Levanat-Peričić, Miranda ; Oroz, Tomislav (ur.).
Zagreb: Jesenski i Turk ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2019. str. 308-339
CROSBI ID: 1043725 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
We’re not in Kansas anymore? Čudovišnost socijalizma i postsocijalistički bijeg s Balkana
(We’re not in Kansas anymore? Monstrosity of Socialism and Post-socialist Escape from the Balkans)
Autori
Oroz, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Liber monstrorum balcanorum: čudovišni svijet europske margine
Urednik/ci
Levanat-Peričić, Miranda ; Oroz, Tomislav
Izdavač
Jesenski i Turk ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
308-339
ISBN
978-953-222-815-1
Ključne riječi
Balkan, čudovišnost, registar izdajnika, politički diskurs, metonimija
(Balkan, monstrosity, registry of traitors, political discourse, metonimy)
Sažetak
U radu „We’re not in Kansas anymore? Čudovišnost socijalizma i postsocijalistički bijeg s Balkana“ analizira se konture političkog diskursa inspiriranog idejom lustracije i stvaranja registra izdajnika, kao i reakcije pojedinca koji su kroz kritiku političkog kapitaliziranja izdajništva otvorili prostor promišljanju heterogenih doživljaja Balkana. Prepoznajući u diskursu političkih stranaka desnog spektra ostatke udomaćenih zapadnjačkih slika Balkana, autor postavlja pitanja o mogućnostima i uvjetima identitetskog bijega s Balkana kada ga metonimijska uskrsnuća diskurzivno ponovno vraćaju u život. Time se ukazuje na paradoksalnost i duboku ambivalentnost svakog pokušaja dokidanja veze sa socijalističkom prošlošću. Heterogene vizije Balkana u virtualnom Registru izdajnika, začinjene humorom, ironijom i sarkazmom, ukazuju na anatomiju čudovišnosti Balkana. Kroz egzorcizam čudovišne prošlosti čije se izgnanstvo zaziva te pritom oživljava u suvremenosti, Balkan funkcionira kao svojevrsna kulturološka fatamorgana obilježena dubokom paradoksalnošću i hermetičnošću. S jedne strane on izrasta kao čudovišno priviđenje na diskurzivnim petljama tribalizirane ciklične prošlosti, orijentaliziranim vizijama vlastite drugosti i esencijaliziranim kulturnim osobitostima , dok se s druge strane bijegom od istih potvrđuju i objektiviziraju „činjenice o Balkanu“ kao neupitne datosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
