Pregled bibliografske jedinice broj: 1043150
Ekonomija i emocije
Ekonomija i emocije // Kapitalizam i hrvatska književnost
Zagreb, Hrvatska, 2019. (radionica, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1043150 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekonomija i emocije
(Economy and Emotions)
Autori
Kolanović, Maša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Kapitalizam i hrvatska književnost
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Radionica
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
ekonomija, emocije, književnost, kultura
(economy, emotions, literature, culture)
Sažetak
Izlaganje se bavi kritičkim čitanjem studije Emotions in Finance. Distrust and Uncertanity in Global Markets ekonomistice i sociologinje Jocely Pixley (Cambridge University Press, 2004) te načinima njezine upotrebe u analizi ekonomskih tema i motiva u tekstovima hrvatske književnosti i kulture. Studija Pixley uvjerljivo pokazuje kako su emocije bile dugo ignorirane u istraživanju financija, a zapravo su, kako ona tvrdi, glavni pokretač aktivnosti na financijskom tržištu. Kako pokazuje Pixley, emocije poput straha, pohlepe, nade, očaja, euforije i dr. su emocije koje pokreću tržište, ponekad s fatalnim posljedicama. Pixley svoje postavke temelji na etnografiji financijskih elita vodećih financijskih središta SAD-a, Velike Britanije i Australije. U svojoj knjizi, ona je napravila niz intervjua s vodećim akterima financijskog tržišta: bankarima, brokerima, novinarima koji izvještavaju ili daju procjene kretanja na tržištima. Kako pokazuje Pixley, nasuprot tzv. ''racionalnom ekonomskom čovjeku'' kao podrazumijevanom idealnom akteru financijskih aktivnosti, u središtu financijskih aktivnosti se nalaze stvarna ljudska bića što ortodoksni ekonomisti često puta zanemaruju u svojim analizama. Prema tzv. tradicionalnim ekonomistima, emocije stoje nasuprot normalnom, racionalnom ponašanju u ekonomskim aktivnostima ; emocije su impulzivne i nepredvidive te stoga i sramotne za pozitivistički usmjerenog racionalnog ekonomskog čovjeka. U svom ću izlaganju nastojati pokazati kako je njezina teza korisna za polje književnosti jer se upravo književnost može promatrati kao repozitorij osjećaja o ekonomiji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
