Naslov
Potresni rizik Grada Zagreba s osvrtom na građevine kritične infrastrukture
(Seismic risk of the City of Zagreb with the emphasis on the critical infrastructure buildings)

Autori
Atalić, Josip ; Uroš, Mario ; Šavor Novak, Marta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zaštita kulturne baštine Grada Zagreba u kriznim uvjetima / Ured za upravljanje u hitnim situacijama - Zagreb, 2019

Skup
Zaštita kulturne baštine Grada Zagreba u kriznim uvjetima

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
procjena potresnog rizika ; seizmički hazard ; fond zgrada ; oštetljivost ; kritična infrastruktura
(Seismic risk assessment ; seismic hazard ; building stock ; vulnerability ; critical infrastructure)

Sažetak
Hrvatska je među seizmički najugroženijim državama u Europi, a posljedice jačeg potresa mogu biti katastrofalne. Nažalost, svijest zajednice o seizmičkom riziku nije razvijena pa su aktivnosti s ciljem umanjenja posljedica pojedinačne i nedostatne. Ključni početni korak za svaku državu/grad je napraviti što preciznije procjene seizmičkog rizika jer su one kao podloga iznimno važne za donošenje i provedbu strategija ublažavanja rizika. Pristupanjem Europskoj Uniji Hrvatska je preuzela obvezu iz područja upravljanja rizicima od katastrofa što je uključivalo procjene rizika. U sklopu tog procesa je 2014. godine napravljena ''Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku – potres'' te ažuriranje te procjene 2019. godine. Za razradu scenarija je odabran Grad Zagreb kao scenarij s najgorim mogućim posljedicama s obzirom na njegovu iznimnu važnost kao glavnog grada Hrvatske za društvenu, gospodarsku i političku stabilnost države, vodeći računa o velikoj gustoći naseljenosti i izgrađenosti, uz istovremeno visok seizmički hazard. Tijekom izrada procjena susreli smo se s brojnim problemima/izazovima unutar svake komponente seizmičkog rizika, ali ključni problem je manjkavost baza podataka o konstrukcijskim svojstvima građevina. Bez pouzdanih ulaznih podataka teško je napraviti pouzdanu procjenu rizika grada, a posebice ako pridodamo i specifične probleme poput nezakonite gradnje, nedokumentiranih rekonstrukcija, lokalno specifičnih građevina i starosti stambenog fonda. Probleme s ulaznim podacima imaju i projektanti pri analizama otpornosti na potres postojećih pojedinačnih građevina što se posebice odnosi na građevine kritične infrastrukture ili zgrade od posebne važnosti, u što spadaju i muzeji. Detaljna eksperimentalna i numerička analiza pojedinačnih građevina je bila jedna od glavnih tema tijekom sedam godina rada na ''Studiji za saniranje posljedica potresa'' (obrađeno više od 50 građevina), a rezultati su istaknuli što je sve potrebno napraviti za jednu pouzdanu procjenu seizmičke otpornosti. Opisanim analizama možemo procijeniti ponašanje zgrade pri djelovanju potresa, identificirati mehanizme sloma i kritične elemente (koje se može preventivno ojačati) te identificirati sigurnije zone u građevini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo, Temeljne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA