Pregled bibliografske jedinice broj: 1042964
Ontologija umjetnosti: estetička misao Ivana Fochta
Ontologija umjetnosti: estetička misao Ivana Fochta. Zagreb: Naklada Breza, 2020 (monografija)
CROSBI ID: 1042964 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ontologija umjetnosti: estetička misao Ivana Fochta
(The Ontology of Art: Aesthetic Thought of Ivan Focht)
Autori
Škrbić ; Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Naklada Breza
Grad
Zagreb
Godina
2020
Stranica
299
ISBN
978-953-8139-31-4
Ključne riječi
Filozofija ; ontologija ; umjetnost ; estetika
(Philosophy ; ontology ; art ; aesthetics)
Sažetak
Autor sintetički prikazuje najvažnije nalaze i rezultate svoga znanstveno-istraživačkog postupka te dolazi do sljedećih Fochtovih estetičko-filozofskih stajališta o fenomenu i biti umjetnosti: 1. Fochtova estetika zastupa (u metodološkom pogledu) objektivizam, koji se temelji na slojevitoj strukturi estetskog predmeta (npr. N. Hartmann, R. Ingarden) ; 2. u ontološkom pogledu Fochtova estetika zastupa esencijalizam, odnosno stav da estetske forme prethode egzistenciji estetskog predmeta ; 3. prema Fochtu estetske forme postoje objektivno i nisu proizvod svijesti estetskog subjekta. Focht u gnoesologijskom pogledu zastupa osebujan spoj platonizma, tj. fenomenologije i dijalektičkog materijalizma ; 4. Fochtova ontologija je utemeljena na ˝ontološkom monizmu˝ i ˝gnoseološkom dualizmu˝. Pored tih osnovnih otkrića autor u doktorskom radu temeljito analitičko-kritički razmatra i kontekstualizira čitav niz Fochtovih bitnih pojmova, prilaza i filozofsko-estetskih postavki o umjetnosti, istovremeno ih sučeljavajući (komparativno i kritički) sa svim relevantnim filozofima i estetičkim misliocima. To se odnosi na sve vrste umjetnosti, a najtemeljitiji prodori i uvidi, o kojima je Focht i najviše pisao, odnose se prije svega na glazbu, književnost i slikarstvo. Značajne su i autorove komparativno-kritičke analize Fochtovih filozofskih i estetičkih sugovornika kao što su npr. F. Marković, M. Tkalčić, D. Grlić, R. Ingarden, N. Hartmann, M. Bense, M. Heidegger, E. Hanslick, S. Langer, V. Jankelevitch i dr. koje plastično pokazuju kako se kretao Fochtov filozofsko-estetički razvoj, u njegovom produktivnom i kritičkom dijalogu o najtežim pitanjima ontologije umjetnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija