Pregled bibliografske jedinice broj: 1042934
Umjetnost u službi generiranja viška vrijednosti - o umjetničkom djelu kao (specifičnom) obliku kapitala
Umjetnost u službi generiranja viška vrijednosti - o umjetničkom djelu kao (specifičnom) obliku kapitala // Život umjetnosti : časopis o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi, 104 (2019), 144-157 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1042934 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Umjetnost u službi generiranja viška
vrijednosti - o umjetničkom djelu kao
(specifičnom) obliku kapitala
(Art in the Service of Generating Surplus Value -
On the Work of Art as a (Specific) Form of Capital)
Autori
Loinjak, Igor
Izvornik
Život umjetnosti : časopis o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi (0514-7794) 104
(2019);
144-157
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Bourdieu ; kapital ; Marx ; neproizvodni rad ; polje ; proizvodni rad
(Bourdieu ; capital ; Marx ; unproductive labour ; field ; productive labour)
Sažetak
Marx je u jednoj od podjela ljudski rad razdvojio na proizvodni i neproizvodni. Kod proizvodnog rada dolazi do stvaranja i akumulacije viška vrijednosti, dok kod neproizvodnog to nije slučaj. U analizi teorije polja Pierre Bourdieu podrazumijeva kako umjetničko djelo samim svojim postojanjem posjeduje vrijednost koja na tržištu generira akumulaciju kapitala. Umjetnički se artefakt u tom smislu smatra rezultatom proizvoljnoga rada. Bourdieu piše kako u intelektualnom (umjetničkom, znanstvenom) polju primat ima simbolički kapital koji je u svakom trenutku moguće konvertirati u ekonomski. Premda proizlazi iz Marxovih teza, Bourdieuov koncept kapitala nije dosljedno utemeljen na marksističkoj ideji eksploatacije viška vrijednosti. Međutim, francuski sociolog priznaje da u osnovi svih kapitala stoji ekonomski kapital jer se svaki drugi kapital može konvertirati u njega što Bourdieuovu teoriju vraća u okrilje marksističkog ekonomizma. Polja su arene u kojima se sudionici sukobljavaju oko različitih vrsta kapitala, ali ujedno i prostori borbe za legitimitet i pravo na monopol. Na temelju uvida u odnos galerista, kustosa i kritičara prema djelima umjetnika nove umjetničke prakse u Hrvatskoj u razdoblju kasnih šezdesetih i u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća, u ovom će se članku razmatrati u kojoj su mjeri Marxove teze o proizvodnom i neproizvodnom radu u korelaciji s Bourdieuovim poimanjem umjetničkog polja i kapitala unutar njega te na koji način umjetnički proizvodi nove umjetničke prakse u današnjem trenutku mogu opravdati svoje postojanje kao produkti proizvoljnog rada.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
