Pregled bibliografske jedinice broj: 1042799
Adnan Čirgić, Natprirodna bića u tradicijskoj kulturi Crnogoraca. Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Cetinje, 2018. 267 str.
Adnan Čirgić, Natprirodna bića u tradicijskoj kulturi Crnogoraca. Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Cetinje, 2018. 267 str. // Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 57 (2020), 1; 265-267 (međunarodna recenzija, prikaz, ostalo)
CROSBI ID: 1042799 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Adnan Čirgić, Natprirodna bića u tradicijskoj
kulturi Crnogoraca. Fakultet za crnogorski jezik
i književnost. Cetinje, 2018. 267 str.
(Čirgić, Adnan, Supernatural beings in
the traditional culture of Montenegrins.Fakultet
za crnogorski jezik i književnost. Cetinje 2018.
267 pp)
Autori
Dragić, Marko
Izvornik
Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku (0547-2504) 57
(2020), 1;
265-267
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo
Ključne riječi
mitska bića ; demonska bića ; jugoistočna Europa.
(mythologyac beings ; demoniac beings ; South East Europes)
Sažetak
U opširnom »Uvodu« autor navodi kako većina knjiga iz etnologije, folkloristike, mitologije, usmene književnosti i sličnih znanstvenih oblasti u crnogorskom okruženju nosi nacionalni predznak. Drugo poglavlje monografije autor je naslovio »Crnogorski sveci – nacionalni heroji i nasljednici prethrišćanskih božanstava«.U poglavlju »Đavo i dukljan« Čirgić piše kako se čini da su u crnogorskoj tradiciji postojale dvije vrste đavola.U poglavlju »Tenac« pozivajući se na Medakovića iz 1860. godine autor navodi: »Što po drugijema mjestima zovu: vampir i vukodlak, to Crnogorci zovu tenac i potenčeio se« (str. 65.). Čirgić u poglavlju »Vještica« piše da su »u vjerovanju Crnogoraca vještice bile stare žene koje su se pretvarale u pticu ili leptira i tako donosile razne nesreće i ljudima i stoci« (str. 93.). Mora« je naslov sljedećega poglavlja u kojem Čirgić navodi Barjaktarević opis iz 1940. godine: »Po vjerovanju Crnogoraca mora je povampijerena vještica, ili pak vještica koja neće da jede više ljudsko meso. To je nekakva ružna babetina, duge guše, zabačenih dojki preko ramena (…)« (str. 141.). Pišući o zduhaču u istoimenom poglavlju autor navodi da je vjerovanje u zduhača tipično za Crnu Goru i krajeve koji joj gravitiraju, posebice, sjeverna Albanija. Zduhači su ljudi koje duša napušta u snu i ide u borbu radi sticanja dobra kraju kojemu pripadaju. Zduhači imaju šamanska obilježja te se bore s drugim zduhačima pa i prekomorskim. Vjeruje se da zduhači koji su izmoreni mogu odrediti zamjenu među ljudima ali im moraju otkriti vještinu i tajne borbe. Opće je južnoslavensko vjerovanje da zduhači mogu obraniti svoj kraj i odagnati zle sile. U poglavlju »Div i psoglav« autor piše da je u današnjim vjerovanjima ostalo vrlo malo tragova o divovima, a glavni izvori o divovima nalaze se u bajkama.Autor u poglavlju »Vila« piše da su vile poznate u svim slavenskim kao i antičkim mitologijama. U južnoslavenskim vjerovanjima vile su bajkovite ljepotice, ali su imale konjsko ili magareće kopito ili kozji papak. U crnogorskoj tradicijskoj kulturi vile su ideal ženske ljepote, bez kopita ili papaka. »Malo je koja životinja prisutna u crnogorskim tradicijskim vjerovanjima i predanjima kao što je to zmija«, navodi autor u poglavlju »Zmija i zmaj«. Posljednje poglavlje u monografiji autor je naslovio »Zagrobni život između starije tradicije i aktuelnoga monoteizma«.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CrossRef, ERIH, IBSS, London
- OPEN FOLKLORE
- RILM New York