Naslov
Žiga pl. Farkaš - prvi predsjednik hrvatske Narodne čitaonice u Rijeci
(Žiga pl. Farkaš - the first president od Croatian ´Narodna Čitaonica" (Public Lecture Room) in Rijeka)

Autori
Lukežić, Irvin

Izvornik
Hrvatska revija (1330-2493) 2 (2019); 26-34

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Žiga Farkaš, hrvatska kultura, ilirizam, Rijeka, čitaonica, 19. stoljeće
(Žiga Farkaš, Croatian culture, illyrism, Rijeka, Public Lecture Room, XIX. century)

Sažetak
U članku se obrađuje život i djelo Žige pl. Farkaša (1819.-1893.), prvog predsjednika hrvatske "Narodne čitaonice" u Rijeci. Rodio se u Zagrebu. Potjecao je iz hrvatske plemićke obitelji iz gornje Hrvatske, koja je vodila svoje podrijetlo iz Mađarske. Život i djelo Žige pl. Farkaša, službenika riječke Pomorske uprave, prisjednika Sudbenoga stola i zasigurno najistaknutijeg aktivnog pripadnika hrvatskoga narodnog preporoda u Rijeci, ostalo je sve do danas uglavnom nepoznato našoj široj javnosti, unatoč činjenici da je bio prvi predsjednik riječke Hrvatske narodne čitaonice i mlađi brat vrlo istaknuta hrvatskog preporoditelja, književnika, političara i znanstvenika Ljudevita Farkaša-Vukotinovića. Poput svojega slavnoga brata bio je Farkaš rođeni Zagrepčanac, ponosni odvjetak ugarsko- hrvatskoga plemstva, pravni stručnjak i marljivi državni službenik, vatreni ilirac i čitaoničar, oduševljeni kazališni diletant, koji je svojim velikim zanosom znao djelovati na druge, poticati ih i motivirati na samoprijegorno kulturno-prosvjetno djelovanje u korist svojega naroda, kao pokretač, kreator i organizator kulturnoga preporoda. Premda je taj školovani pravnik u kazališnom polju bio amater, bio je cijeloga života istinski ljubitelj i vrlo gorljivi promicatelj scensko- glazbene umjetnosti. Farkaševu pojavu nije moguće promatrati odvojeno od mentaliteta prvog razdoblja razvitka suvremenoga kazališta u Hrvata, kada je kazalište još bilo i moćan instrument narodnog buđenja, afirmacije i prestiža. U tadašnjim kulturno vrlo zaostalim i ograničenim okolnostima pravo se teatarsko znanje, umijeće i profesionalnost nadoknađivalo istinskom ljubavlju za kazalište, uvjerenjem da je kazalište vrlo ozbiljna stvar, neki temeljni stup nacionalne kulture, što je na neki način bilo i točno. Međutim, u nedostatku nacionalnih kazališnih kuća lokalne su čitaonice privremeno preuzimale njihovu funkciju, što se posebno dobro vidi na primjeru Rijeke, gdje će doći do male kazališne revolucije koju je predvodila mala ali vrlo djelatna skupina lokalnih diletantskih glumaca i glumica. Aktivno sudjelujući u osnivanju i radu riječke Čitaonice, glavne preporodne i kulturno- prosvjetne institucije riječkih Hrvata, posebno njezine diletantske glumačke sekcije, ostavio je Farkaš, zajedno sa svojim najbližim suradnicima, neizbrisiv trag u modernoj građanskoj kulturi Rijeke druge polovice devetnaestoga i početka dvadesetoga stoljeća. Posebno se isticao u kulturnom životu Rijeke tijekom svoga službovanja u tom gradu. Posljednje godine života proveo je u Zagrebu, gdje je i umro 1898. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA