Naslov
Dubrovački zemljišnici: tijek razvoja i mogućnosti istraživanja
(Cadastral registers of Dubrovnik - development and research aspects)

Autori
Ipšić, Irena ; Lazarević, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Dubrovnik u hrvatskoj povijesti. Zbornik radova u čast akademiku Nenadu Vekariću

Urednik/ci
Grčević, Mario ; Vekarić, Nenad

Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2019

Raspon stranica
173-199

ISBN
978-953-7823-82-5

Ključne riječi
Dubrovačka Republika ; katastar ; vlasništvo ; Dubrovnik ; Orebić
(The Dubrovnik Republic ; cadastral register, ownership ; Dubrovnik ; Orebić)

Sažetak
Povijest evidentiranja zemljišta i praćenja promjena na zemljištu može se pratiti od najranijih razdoblja postojanja dubrovačke komune. Fond općinskih nekretnina i sustavno vođenje općinskih najmova od XIII. stoljeća potvrđuje napredno komunalno uređenje Dubrovnika u njegovoj najranijoj fazi i svjedoči o razvijenoj svijesti svih aspekata administrativnog, pravnog, fiskalnog i arhitektonsko-urbanističkog uređenja. Ovi dokumenti doduše, imaju fiskalno- administrativni karakter i razlikuju se od kasnijih zemljišnika. No, ubrzo nakon širenja teritorija Dubrovačke Republike, tijekom XIV. i XV. stoljeća, za svako novostečeno područje izradila se detaljna izmjera i zemljišnik, odnosno uspostavila se zasebna javna knjiga u kojoj su razgraničeni općinski i privatni posjedi te je upisana podjela općinske zemlje. U radu se donosi pregled povijesti zemljišnika dubrovačkog područja počevši od prvog i najstarijeg u Hrvatskoj iz 1336. godine koji je dubrovačka vlada napravila odmah po preuzimanju pelješkoga teritorija, preko zemljišnika Astareje i Dubrovačkog primorja iz XIV. stoljeća i Konavala iz XV. stoljeća. Taj povijesni slijed zaokružen je predstavljanjem katastra Franje I. iz XIX. stoljeća. Zemljišne evidencije, od najstarijih iz XIV. stoljeća pa do onih u XIX. stoljeću, predstavljaju pouzdan izvor za istraživanje prostora, ali su i temeljna podloga za proučavanje povijesti, demografske povijesti, političkih i društvenih procesa te gospodarskih odnosa. O mogućnostima austrijskog katastra kao izvora za istraživanje različitih aspekata društvenog i prostornog razvoja pokazalo se na primjeru Orebića. Također, na primjeru grada Dubrovnika, pokazalo se kako jedan ovakav izvor može biti uporišna točka s pomoću kojeg je moguće rekonstruirati vlasničke odnose i za razdoblja za koja ne postoje ovakve sustavne evidencije zemljišta i vlasništva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA