Naslov
ZAKON O DRŽAVNOM INSPEKTORATU S KOMENTAROM /objašnjenja, mišljenja, povezujuće i upućujuće odredbe, kritički osvrt, sudska praksa, stvarno kazalo/ INSPEKCIJE BEZ UNIFIKACIJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA I OVLASTI
(STATE INSPECTORATE ACT WITH COMMENTS /explanations, opinions, linking and referencing provisions, critical review, case law, actual index / INSPECTIONS WITHOUT UNIFICATION OF INSPECTION AFFAIRS AND AUTHORITIES)

Autori
Stipić, Milan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, prirucnik, strucna

Izdavač
Visoko učilište Effectus

Grad
Zagreb

Godina
2019

Stranica
1 - 291

ISBN
978 953 8090 21 9

Ključne riječi
Inspekcije, djelokrug, inspektor, zapisnik, upravna mjera, žalba, izvršenje, prekršajni nalog, optužni prijedlog
(Inspections, scope, inspector, record, administrative measures, appeal, execution, misdemeanor warrant, indictment)

Sažetak
U zakonodavnoj praksi Republike Hrvatske nije prvi put kako se donosi Zakon o Državnom inspektoratu. Njegovo je donošenje uvijek bilo u vezi s osnivanjem i djelovanjem Državnog inspektorata kao samostalnog i neovisnog tijela državne uprava nadležnog za rješavanje u inspekcijskim stvarima. Prvi Zakon o Državnom inspektoratu iz 1999. godine, od izvornog teksta do donošenja Zakona o Državnom inspektoratu iz 2008., mijenjan je i dopunjavan 11 puta, što izmjenama i dopunama samog Zakona, što drugim zakonima, a i Zakon iz 2008. doživio je dvije izmjene. Ordinarni Zakon o Državnom inspektoratu iz 2018. je donio Hrvatski saboru 7. prosinca 2018., objavljen u "Narodnim novinama" broj 115/2018. od 20. prosinca 2018. godine i stupio je na snagu 1. travnja 2019. godine. Komentar Zakona, prateći njegovu strukturu sadrži objašnjenja i mišljenja uz pojedine članke, povezujuće i upućujuće odredbe, sudsku praksu. Priređeno je i stvarno kazalo kao pomoć pri korištenju Komentara. Uz klasične inspekcijske ovlasti, posebno su obrađeni novi pravni instituti uvedeni u inspekcijsko postupanje: inspekcijska tajna, prikupljanje podataka, pravna zaštita inspektora, načelo oportuniteta pri donošenju upravne mjere i prekršajnog progona. Ne nalazi se odgovor zašto uz načelo oportuniteta u ovom Zakonu nije normiran institut preventivnog postupanja inspektora, što bi dovelo do manjeg broja slučajeva kršenja propisa i time do manje zastupljenosti primjene načela opotruniteta. Uz neke članke Zakona iznosi se i mišljenje o nedosljednosti u primjeni Jedinstvenih metodičko- nomotehničkih pravila za izradu propisa (ista se pitanja Zakonom uređuju na više mjesta, norme iz općih propisa se prepisuju, ponekad nepotpuno i pogrešno). Uređenje određenih pravnih instituta (odlučivanje u drugom stupnju) se kritički preispituje i iznosi stajalište o neprimjerenosti takvog uređenja za zakonodavnu praksu. Istodobno se predlaže moguće normativno uređenje odlučivanja o žalbi na rješenje inspektora, za pravnu zaštitu stranaka važnog pitanja. Zastupa se stajalište o potrebi donošenja jedinstvenog zakona o inspekcijskom postupku, s jasnim propisivanjem poslova i ovlasti koji bi vrijedili za sve inspekcije, uz uvažavanje specifičnosti posebnog upravnog područja. Ukazuje se i na zamjetnu nekoherentnost zakonskih odredaba, osobito pri regulaciji zajedničkih normi o dužnosti i ovlasti inspektora i posebnih određenja o inspekcijskom nadzoru pojedinih inspekcija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA