Naslov
Tjelesna neaktivnost i troškovi zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj
(Physical inactivity and healthcare costs in the Republic of Croatia)

Autori
Obadić, Evica ; Blajić, Branimir ; Kerner, Ivana ; Leško, Luka

Izvornik
Hrvatski športskomedicinski vjesnik (0354-0766) 32 (2017), 1/2; 51-58

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
zdravlje ; tjelesna aktivnost ; lijekovi na recept ; posebno skupi lijekovi ; bolovanje
(health ; physical activity, prescription medicines ; especially expensive medicines ; sick leave)

Sažetak
Znanstveni dokazi pokazuju da je tjelesna neaktivnost uzrok, a tjelesna aktivnost lijek za glavne javnozdravstvene probleme i da su mnoge bolesti češće kod osoba koje se rijetko ili uopće ne bave tjelesnom aktivnošću nego kod osoba koje se redovito bave nekom tjelesnom aktivnošću. Također je dokazano da tjelesna aktivnost ima pozitivan utjecaj na kvalitetu života i radnu učinkovitost, te da redovita tjelovježba ima preventivnu ulogu u nastajanju dugotrajnog bolovanja, psihičkih simptoma i lošeg općeg zdravstvenog stanja radne populacije. U novijim znanstvenim istraživanjima tjelesna neaktivnost se definira kao globalna pandemija koja je povezana s nizom kroničnih nezaraznih bolesti i jedan je od glavnih uzroka izgubljenih zdravih godina života i prerane smrti i odgovorna je za znatan ekonomski teret zdravstva u cijelome svijetu. Procjenjuje se da tjelesna neaktivnost pridonosi povećanju 1-4 % ukupnih izravnih troškova zdravstvene zaštite i da ekonomski teret tjelesne neaktivnosti varira od zemlje do zemlje. S obzirom da su sva do sada provedena istraživanja na temu tjelesne aktivnosti hrvatske populacije utvrdila nezadovoljavajuće stanje razine tjelesne aktivnosti opće populacije u Republici Hrvatskoj (RH), cilj ovoga rada je bio napraviti prvu petnaestogodišnju analizu najznačajnijih naturalnih i financijskih pokazatelja troškova zdravstvene zaštite u RH kako bi se utvrdilo njihovo kretanje (povećanje ili smanjenje) u razdoblju od 2002. do 2016. godine. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je broj osiguranih osoba u RH u razdoblju od 2002. do 2016. ostao skoro na istoj razini, a da su se ukupni troškovi zdravstvene zaštite povećali za 66%. Struktura vrijednosno najznačajnijih troškova (rashoda) pokazuje da su najviše porasli troškovi posebno skupih lijekova (5.392%), troškovi bolničke zdravstvene zaštite (114%) i lijekovi na recept (59%), a od naturalnih pokazatelja najviše je porastao ukupan godišnji broj recepata (106%) i prosječan broj recepata po osiguraniku (103%). Rezultati ovog istraživanja mogu posluži kao početna analiza za upravljanje troškovima zdravstvene zaštite u cilju smanjenja dijela troškova zdravstvene zaštite, tj. onih troškova na koje se može utjecati povećanjem tjelesne aktivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Ekonomija, Kineziologija

POVEZANOST RADA