Pregled bibliografske jedinice broj: 104229
Znanstvena istraživanja u psihološkoj medicini
Znanstvena istraživanja u psihološkoj medicini // Osobitosti kliničkih medicinskih istraživanja / Ivančević, Darko ; Bakran, Ivan (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2001.
CROSBI ID: 104229 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Znanstvena istraživanja u psihološkoj medicini
(Characteristics of clinical medical studies)
Autori
Gregurek, Rudolf ; Klain, Eduard
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Osobitosti kliničkih medicinskih istraživanja
Urednik/ci
Ivančević, Darko ; Bakran, Ivan
Izdavač
Medicinska naklada
Grad
Zagreb
Godina
2001
Raspon stranica
ISBN
953-176-129-9
Sažetak
Psihološka medicina je aspekt medicine, kao npr. klinička medicina ili bazičke medicinske znanosti ili socijalna medicina. U fokusu njenog zanimanja je psihološko, duševno u čovjeku, ali naravno povezano s ostalim njegovim elementima. Psihijatrija je kroz svoju povijest nastojala naći teorijske modele koji bi povezali nesvjesne emocionalne procese s biološkom osnovom. Tek posljednjih nekoliko dekada neuroznanost je počela pronalaziti nove perspektive u prirodi veza nesvjesnih procesa i subkortikalnih regija mozga. Bhaskar kao predstavnik nove škole filozofije znanosti smatra da psihoanaliza može biti znanstvena jer, iako se nesvjesno ne može dokazati, mogu se dokazati njegovi efekti. Posljednjih nekoliko godina neuropsihoanalitičari su proučavali mehanizme percepcije i pamćenja i pronašli da postoje dva različita oblika, slično Freudovom otkriću svjesnih i nesvjesnih zbivanja. Eksperimentalni opus Josepha LeDouxa sa štakorima razaznaje dva olika percepcije i memorije. Emocionalna (implicitna) memorija je nesvjesna, &laquo ; ; brza i prljava&raquo ; ; , proizvodi trenutnu reakciju i služi za preživljavanje u okolišu. Deklarativna (eksplicitna) memorija je svjesna, sporija, diferenciranija i služi daljnjoj prilagodbi stvarnosti. Topografski model psihičkog aparata kojeg je Freud razvio isključivo kliničkim opažanjima napokon ima i biološku ekpserimentalno pokazanu podlogu. Nesvjesno je smješteno subkortikalno (uključujući amigdala) u desnoj hemisferi velikog mozga, a svjesno uključuje hipokampus i frontalni režanj (prefrontalni, cingularni i orbitalni korteks). Freudova hipoteza da se neugodne percepcije potiskuju u nesvjesno je točna.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski