Naslov
Teroristički napadi na sportske objekte od 1970- ih do 2017. godine: od selektivne do masovne destrukcije

Autori
Leško, Luka

Izvornik
Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira (1331-5595) XXI (2018), 42; 127-162

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
terorizam ; sigurnost ; protuterorizam ; obavještajne službe ; bomba ; sport ; stadion
(terrorism ; security ; counterterrorism ; intelligence ; bomb ; sport ; stadium)

Sažetak
Unaprijed poznati termini mečeva, masovna okupljanja, velika koncentracija emocija i postizanje publiciteta bez velikog troška čine sportske objekte pogodnim mekim metama terorističkih napada. Nakon terorističkih napada na sportskim događajima krajem 20. stoljeća i terorističkih napada 11. rujna 2001., sigurnost, uključujući protuterorističke strategije, postala je iznimno važna u pripremi velikih sportskih događaja. Cilj ovoga rada bio je utvrditi prevalenciju terorističkih napada na sportske objekte od 1970. do kraja 2017., te potom provesti komparativnu analizu terorističkih napada počinjenih od 1970. do kraja 1999. i napada počinjenih od 2000. do kraja 2017. godine. Za prikupljanje podataka korištena je Global Terrorism Database. Od 1970. do kraja 2017. godine 61 teroristička organizacija/grupa je izvršila 234 teroristička napada na sportske objekte. Ljudskim žrtvama rezultiralo je 61, 96% napada. Ukupno je 556 osoba ubijeno, a 2490 ozlijeđeno. U razdoblju od 1970. do 1999. izvedena su 72 napada i u tom razdoblju su u napadima ozlijeđene ili ubijene 262 osobe, dok su od 2000. do 2017. izvedena 162 teroristička napada na sportske objekte, a u napadima je ubijeno ili ozlijeđeno 2786 osoba. Terorizam na sportskim objektima je prije bio selektivniji, a danas mu je najčešći cilj masovno ubijanje civila u svrhu širenja kolektivnog straha. Otkako je unazad desetak godina povećan budžet za osiguranje velikih sportskih događaja, podaci ukazuju na manji broj napada, odnosno učinkovitost u prevenciji terorističkih napada na najvećim sportskim događajima, što je kao posljedicu donijelo promjenu meta napada: mete su manje eksponirani, ali također masovni sportski događaji, posebno u bliskoistočnim zemljama. Broj takvih napada je zabrinjavajući. Usprkos brojnim napadima, terorizam nije uspio značajno omesti održavanje sportskih natjecanja sve do danas. Osim protuterorističkih studija i strategija u kontekstu terorističkih napada na sportske objekte, preporučuju se i analize utjecaja sigurnosnih strategija na građanske slobode tijekom održavanja sportskih događaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Sigurnosne i obrambene znanosti, Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće

POVEZANOST RADA