Pregled bibliografske jedinice broj: 1042171
Franjevci u Senju - od konventualaca do opservanata
Franjevci u Senju - od konventualaca do opservanata // Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, 46 (2019), 137-158 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1042171 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Franjevci u Senju - od konventualaca do opservanata
(Franciscans in Senj - from Conventuals to Observants)
Autori
Patafta, Daniel
Izvornik
Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu (0582-673X) 46
(2019);
137-158
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Senj, franjevci, samostan, krčki knezovi/Frankopani, konventualci, opservanti, Bosna Srebrena, Bosna Hrvatska, Osmanlije
(Senj, Franciscans, Monastery, Frankopans, Conventuals, Observants, Bosnia Srebrena, Bosnia Croatia, Ottomans)
Sažetak
Franjevački samostan u Senju osnovan je u 13. stoljeću kada upravitelji grada postaju Krčki knezovi, kasnije Frankopani. Franjevci su u to vrijeme nositelji obnove Crkve i njihova prisutnost u gradovima pokazuje da je određena sredina došla do određenog stupnja urbaniteta. S druge strane franjevci u gradovima predstavljaju element koji pridonosi razvoju gradskog života u svim sferama. U članku se prati razdoblje od osnivanja franjevačkog samostana u Senju do početka 16. stoljeća. Povijest senjskog franjevačkog samostana prikazana je u kontekstu širih crkvenih i društveno-političkih odnosa, na europskoj i lokalnoj razini. Utjecaj velikaške obitelji Krčkih knezova/Frankopana na širenje franjevaca i prijelaz pojedinih samostana iz konventualskog života u opservantski, u ovom slučaju samostana u Senju, prikazan je kroz procese na razini opće Crkve koji su se odražavali na prostoru srednje i jugoistočne Europe. Stoga je tema rada prikazati kako se u kontekstu društveno-povijesnih okolnosti dogodio prijelaz iz konventulaizma u opservanciju među senjskim franjevcima. Također je valorizirana uloga Krčkih knezova/Frankopana i njihovo pravo patronata na mjesnom Crkvom kao temeljnih nositelja društvenog i političkog života na velikom prostoru njihove vlasti u kontekstu feudalnih odnosa srednjovjekovne Hrvatske. Na primjeru samostana u Senju može se vidjeti kako su promjene i procesi kroz tri stoljeća utjecali na uloga samostana u životu određenog prostora, promjene u samom životu franjevaca koji napuštaju konzervativniji konventualski smjer i prihvaćaju strogo opsluživanje Pravila - opservanciju, utjecaj feudalnih velikaša na crkveni i politički život prostora kojim su vladali, a sve u okviru događanja na općoj europskoj i crkvenoj razini te na prostoru koji je čini neposredno zaleđe njihove državine. Početak 16. stoljeća i prodor Osmanlija uništili su sve srednjovjekovne institucije na području frankopanske vlasti. Samostan u Senju preživio je osmanlijska pustošenja i slabljenjem frankopanskog utjecaja na društvena, politička i crkvena zbivanja na tome prostoru ušao u razdoblje novoga vijeka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest