Naslov
Automatsko vrednovanje algoritamskih zadataka
(Automatic evaluation of algorithmic tasks)

Autori
Šalković, Stjepan ; Sikirica, Nenad

Izvornik
Polytechnic and design (1849-1995) 7 (2019), 3; 163-168

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Automatsko vrednovanje ; algoritam ; Virtual Programming Lab ; Autogradr
(Automatic evaluation ; algorithm ; Virtual Programming Lab ; Autogradr)

Sažetak
Ishodi učenja algoritama i programiranja najvećim dijelom se usvajaju kroz rješavanje zadataka. Vrednovanje uradaka zahtijeva od nastavnika mnogo uloženog vremena i truda, pogotovo s većim brojem učenika. Važno je da svaki učenik dobije povratnu informaciju kako bi dodatno radio na sadržajima koje nije usvojio. Stoga je poželjno da nastavnik upotrijebi određeni alat kojim može evaluirati rješenja, voditi evidenciju o napretku, te eventualno i analizirati plagijate. U radu su analizirani rezultati vrednovanja učenika prema različitim elementima. Korištene su pisane provjere, automatska evaluacija i usvojenost sadržaja kroz kvizove. Nakon provedenog vrednovanja, uspoređeni su dobiveni rezultati. Vrednovanje po sva tri elementa se razlikuje, ali ne značajno. Raspodjela rezultata u Gaussovoj krivulji je pomaknuta udesno. Taj pomak je nešto veći za automatsko vrednovanje. Ono je provedeno pomoću alata Moodle Virtual Programming Lab i Autogradr.com. Eksperiment na nekoliko različitih cjelina pokazao je prednosti i nedostatke svakog alata. Vrednovanje je objektivno, ali često se kod jednostavnih zadataka događa da su riješeni u potpunosti ili nisu riješeni. Prednost uporabe alata je brza povratna informacija i jednostavno sučelje, a nedostatak je što nema interakcije, djelomična rješenja ne nose bodove, a studenti razmjenjuju gotova rješenja. Automatsko ocjenjivanje zahtijeva promjenu vremenskog rasporeda rada nastavnika. Mnogo više vremena potrebno je za pripremu, no zato se smanjuje vremenska opterećenost prilikom evaluacije. Učenici imaju više povratnih informacija, a vrednovanje i ocjenjivanje je objektivnije. Vrijeme koje nastavnik troši na evaluaciju neznatno raste s većim brojem učenika. Usprkos uporabi alata, nastavnik je i dalje nezamjenljiv, kako u postupku usvajanja sadržaja, tako i prilikom uvježbavanja i stjecanja vještine rješavanja algoritamskih zadataka. Za vrednovanje rada učenika je poželjno osim automatske evaluacije pratiti napredak učenika i drugim metodama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA