Pregled bibliografske jedinice broj: 1042090
POVRATAK NA POSAO NAKON LIJEČENJA KARCINOMA I ULOGA POSLODAVCA –PILOT STUDIJA
POVRATAK NA POSAO NAKON LIJEČENJA KARCINOMA I ULOGA POSLODAVCA –PILOT STUDIJA // MEDICINA RADA NAKON 2020. / Mustajbegović, Jadranka ; Macan, Jelena (ur.).
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2019. str. 90-91 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1042090 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
POVRATAK NA POSAO NAKON LIJEČENJA KARCINOMA I ULOGA POSLODAVCA –PILOT STUDIJA
(RETURN TO WORK AFTER CANCER TREATMENT AND ROLE OF EMPLOYER – PILOT STUDY)
Autori
Knežević, Bojana ; Kalogjera, Ivana ; Belina, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
MEDICINA RADA NAKON 2020.
/ Mustajbegović, Jadranka ; Macan, Jelena - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2019, 90-91
ISBN
978-953-7959-83-8
Skup
7.hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem ''Medicina rada''
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 09.10.2019. - 13.10.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
povratak na posao, poslodavac, rak
(return to work , employer, cancer)
Sažetak
U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 23.000 pacijenatas rakom, od toga ih polovina u radno aktivnojdobi. Poslodavci mogu pomoći zaposlenicima da se vrate na posao nakon liječenja raka, čuvajući njihovo zdravlje i dobrobit, na različite načine kao i prilagodbom radnogmjesta. Ono što često poslodavac ne razumije je dugoročni učinak kojim mogu imati nek imedicinski tretmani raka. Istraživanje o problemima povratka na posao je provodeno u populaciji osoba kojima je liječen karcinom i to putem on-line upitnika, objavljenom na mrežnim stranicama udruge pacijenata “Nismo same.” Autori su sami kreirali upitnik u kojem su pitanja o problemima vezanim uz rad, bolest i liječenje. Od 541 osoba koje su ispunile upitnik, većina njih su bile žene (f 528 ; m 13). Sudionici su imali različite vrste i sijela raka: rak dojke (n = 367), rak debelog crijeva (n = 30), pluća (n = 7), genitalnih organa (n = 28), bubrega (n = 11), krvnih stanica (n = 25), rak kože (n = 9) i ostalo (n = 64). Većina ih je radial puno radno vrijeme (67%) nakon tretmana, 45 % ih je ostalo na istom random mjestu. Nakon što su poslodavca obavijestili o bolesti, većina ih je dobila podršku (53%), ali 14 % je navelo da ih poslodavac općenije podržavao, a 33% nije odgovorilo. Otprilike polovina sudionika, nakon tretmana, je imala potrebu za prilagodbom na random mjestu. Ako je poslodavac prilagodio radno mjesto ; savjetovali su ga u tome liječnici medicine rada (8 %) ; imali su neslužbeni dogovor s kolegama (34%) ili je donesena odluka stručnjaka za ljudske resurse ili sigurnost na radu (9%). Međutim, u velikom broju slučajeva prilagodba nije bila moguća (48%). Ispitanici su također naveli da su imali psihološke problem na poslu kao nedostatak podrške kolega (11, 8%), dok su neki doživjeli čak diskriminaciju zbog bolesti (14%). Dio njih navodi da poslodavac nije razumio da oni ne mogu više naporno raditi (9, 6%), a neki su čak i otpušteni (2%). Može se zaključiti da je važno osvijestiti poslodavce da liječenje raka može utjecati na radnu sposobnost osoba koje se vraćaju na posao i savjetovati ih kako mogu smanjiti rizik za zdravlje na random mjestu. Poslodavci, medicina rada i ostali zdravstveni radnici, sindikati, stručnjaci za ljudske resurse, neposredni rukovoditelji moraju surađivati kao multidisciplinarni tim kako bi pomogli osobama liječenim zbog raka da se vrate na posao.
Izvorni jezik
Hrvatski