Naslov
Povratak na posao žena s rakom dojke
(Return to work in women with breast cancer)

Autori
Prga, Ivana ; Marčinko, Darko ; Knežević, Bojana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Medicina rada nakon 2020. / Mustajbegović, Jadranka ; Macan, Jelena - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2019, 124-125

ISBN
978-953-7959-83-8

Skup
7.hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem ''Medicina rada''

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 09.10.2019. - 13.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
neoplazme dojke, povratak na posao
(breast neoplasms, return to work)

Sažetak
Uvod: Dijagnoza raka u radno aktivnoj populaciji je u porastu. Veliki napredak u načinu liječenja i ranije otkrivanje raka dojke rezultirali su poboljšanjem prognoze bolesti. Radno aktivne žene oboljele od raka dojke suočavaju se s mnogim poteškoćama prigodom povratka na posao te imaju smanjenu radnu sposobnost u odnosu na žene koje nisu oboljele od raka dojke. Metode rada: Za pronalaženje objavljenih rezultata istraživanja u lipnju 2019. pretražena je elektronička baza podataka PubMed. U pretraživanju su korištene ključne riječi: neoplazme dojke, povratak na posao. Pretraživanje je ograničeno na članke napisane na engleskom jeziku, bez vremenskog ograničenja. Rezultati: Ukupno je analizirano 48 članaka. Većina istraživanja (n = 37) je kvantitativna i objavljena u razdoblju između 1997. i 2019. godine. Postotak povratka na posao unutar godine dana od postavljene dijagnoze kreće se od 43 % žena u Nizozemskoj do 93 % žena u SAD- u. Većina autora zaključuje kako su čimbenici koji su povezani s povratkom na posao žena oboljelih od raka dojke podijeljeni na: socio-demografske čimbenike, čimbenike vezane uz samu bolest, čimbenike vezane uz liječenje, psihološke čimbenike, čimbenike vezane uz posao i ekonomske čimbenike. Zaštitni čimbenici su: mlađa dob, bračni status: neudana, rastavljena ili udovica, viša razina obrazovanja, viši dohodak, zadovoljstvo životom, rani rak dojke i aktivna podrška zdravstvenih radnika, nadređenih i kolega. Rizični čimbenici su: starija dob, bračni status: udana, niža razina obrazovanja, niži dohodak, uznapredovali rak dojke, radikalna operacija, radioterapija, hormonska terapija, komorbiditet, nedostatak socijalne podrške, prezaštitnička obitelj, zaposlenje na nepuno radno vrijeme, visoka zahtjevnost radnog mjesta, stres na poslu i nedostatak podrške nadređenih i kolega. Kemoterapija je, zbog svojih nuspojava, najčešća prepreka povratka na posao. Istraživanja pokazuju kako su multidisciplinske intervencije koje kombiniraju fizičku aktivnost, savjetovanje i edukaciju učinkovite prigodom povratka na posao oboljelih žena. Zaključak: Unatoč mnogim poteškoćama, većina žena oboljelih od raka dojke se namjerava vratiti na posao. Za oboljele žene povratak na posao dio je društvenog oporavka i korak naprijed prema poboljšanju kvalitete života. Potrebno je poboljšanje komunikacije između poslodavaca, zdravstvenih radnika i žena oboljelih od raka dojke te aktivna uloga poslodavaca i zdravstvenih radnika prigodom povratka na posao oboljelih žena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA