Naslov
Reprezentativna foto-monografija o galaksiji spomeničke baštine na Radimlji
(Representative Photo-monograph about Galaxy of Monumental Heritage in Radimlja)

Autori
Dragić, Marko

Izvornik
Crkva u svijetu : CUS (0352-4000) 55 (2020), 4; 905-909

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo

Ključne riječi
nekropola stećaka ; Radimlja ; fotografije
(necropolis of stećak stones ; Radimlja ; photography)

Sažetak
Na početku foto- monografije je studija prof. dr. Miroslava Palamete „Kasnosrednjovjekovni spomenici s Radimlje“ napisana hrvatskim i engleskim jezikom. Nekropola Radimlja naziv je dobila po istoimenom potoku na čijoj se obali smjestila. „Cijeli pojas neplodnog zemljišta uz korito Radimlje, oblikovan je nanosima pijeska i mulja u vrijeme zimskih bujica, nazivao se također Radimlja ili zbog svoje ravne površine Podine“, navodi Palameta. Do sedamdesetih godina 20. stoljeća narod je nekropolu nazivao Grobnice na Radimlji ili Grobnice na Podinama. Potkraj 19. stoljeća austrijski su mjernici u katastarskim knjigama prostor uz Radimlju upisali su pod nazivom Vojvodina navodeći da se najmlađem nalaze grobovi obitelji vojvode Stipanović. U dva epitafa spominje se titula vojvode. Najstarije ime toga lokaliteta moglo je glasiti Batnoge. Tome u prilog ide natpis: † A se leži dobri Radoe sin vojevode Stipana na svoj baštini na Batnogah. Si bilig postavi na me brat moj vojevoda Petar. Na stećcima se također nalaze postave ili se u natpisima spominje ime: sv. Vida, sv. Jurja, sv. Teodora ili Božidara, sv. Eustahija, sv. Blaža, sv. Dmitra, sv. Kristofora, sv. Petra, sv. Ivan, sv. Nikole, sv. Antuna, sv. Stjepana. Već je vojvoda Radoslav, Petrov nasljednik, napustio tradiciju predaka i umjesto s njima, odabrao svoje vječno počivalište ispred crkvice sv. Petra i Pavla na Ošanićima, koju je s grobnicom dao sam za sebe napraviti. Bio je to početak konačnog uobličenja jedne od najljepših kasnosrednjovjekovnih nekropola. Natpisi na stećcima, simbolika uresa, imena svetaca, križevi nedvojbeno ukazuju da stećci pripadaju kršćanskoj civilizaciji a ne hereticima kako se to često spominje. Razgovori o uvrštavanju nekropole stećaka na Radimlji započeli su razgovorom prof. dr. sc. Miroslava Palamete i Siniše Šešuma, sadašnjega šefa Ureda UNESCO-a u Bosni i Hercegovini 1996. godine. Dvadeset godina kasnije zalaganjem tih dvojice erudita Stećci su 15. srpnja 2016. godine uvršteni na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA