Pregled bibliografske jedinice broj: 1041898
Odnos roditeljstva, slobodnog vremena i subjektivne dobrobiti
Odnos roditeljstva, slobodnog vremena i subjektivne dobrobiti // 27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Psihologija i digitalni svijet - Sažetci priopćenja / Šincek, D. ; Rudolfi, N. ; Penezić, Z. (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019. str. 114-114 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1041898 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos roditeljstva, slobodnog vremena i subjektivne dobrobiti
(The relationship between parenting, leisure and subjective well-being)
Autori
Džida, Marija ; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Brajša-Žganec, Andreja ; Petak, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Psihologija i digitalni svijet - Sažetci priopćenja
/ Šincek, D. ; Rudolfi, N. ; Penezić, Z. - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019, 114-114
ISBN
978-953-55079-9-4
Skup
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija i digitalni svijet
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.11.2019. - 09.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
subjektivna dobrobit ; roditeljstvo ; slobodne aktivnosti ; zadovoljstvo životom
(subjective well-being ; parenting ; leisure ; life satisfaction)
Sažetak
Istraživanja odnosa roditeljstva i subjektivne dobrobiti dosad nisu dala konzistentan rezultat, ipak mnoga istraživanja ukazuju na niže razine subjektivne dobrobiti roditelja u odnosu na osobe bez djece. Roditeljstvo može biti izvor pozitivnih emocija, ali također može donositi brojne izazove i zahtjeve koji mogu ugrožavati subjektivnu dobrobit roditelja. Ulazak u roditeljstvo za mnoge roditelje dovodi do smanjivanja vremena provedenog u slobodnim aktivnostima za koje se pak pokazuje da su važan korelat subjektivne dobrobiti. U ovom istraživanju cilj je istražiti odnos između roditeljstva, slobodnog vremena i subjektivne dobrobiti. Konkretnije, ciljevi su bili ispitati vezu roditeljskih varijabli poput broja i starosti djece i vremena provedenog u slobodnim aktivnostima te ispitati ulogu vremena provedenog u slobodnim aktivnostima u odnosu roditeljstva i subjektivne dobrobiti. U istraživanju je sudjelovalo 573 sudionika u dobi između 18 i 60 godina, od čega je 308 roditelja i 285 osoba bez djece. Korištena je Skala zadovoljstva različitim aspektima života - PWI (Cummins, 2002) kao mjera subjektivne dobrobiti te Skala slobodnih aktivnosti (Brajša-Žganec, Merkaš i Šverko, 2011), kao mjera učestalosti sudjelovanja u različitim načinima provođenja slobodnog vremena. Rezultati pokazuju da su roditeljstvo općenito te broj djece negativno povezani sa subjektivnom dobrobiti i vremenom provedenim u slobodnim aktivnostima poput posjećivanja kulturalnih događanja i aktivnog druženja. Regresijska analiza uz kontrolu sociodemografskih varijabli pokazuje da broj djece mlađe od 18 godina predviđa manje vremena provedenog u slobodnim aktivnostima, dok se broj djece starije od 18 godina nije pokazao značajnim prediktorom. Ispitan je medijacijski učinak s roditeljskim statusom kao prediktorom i vremenom provedenim u slobodnim aktivnostima kao medijatorom uz kontrolu sociodemografskih varijabli. Rezultati pokazuju da postoji neizravna negativna veza roditeljstva i subjektivne dobrobiti preko vremena provedenog u slobodnim aktivnostima. Također, utvrđena je izravna pozitivna veza roditeljstva i subjektivne dobrobiti. Rezultati ukazuju na važnost istraživanja posredujućih varijabli u kompleksnom odnosu roditeljstva i subjektivne dobrobiti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Ljiljana Kaliterna-Lipovčan
(autor)
Ana Petak
(autor)
Andreja Brajša-Žganec
(autor)
Marija Džida
(autor)