Pregled bibliografske jedinice broj: 1041798
Socijalna konstrukcija samoupravljačkog radničkog identiteta – studija slučaja tvornice Borovo, Vukovar
Socijalna konstrukcija samoupravljačkog radničkog identiteta – studija slučaja tvornice Borovo, Vukovar // Kultura i identiteti
Drvengrad, Srbija; Višegrad, Bosna i Hercegovina, 2019. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1041798 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Socijalna konstrukcija samoupravljačkog radničkog identiteta – studija slučaja tvornice Borovo, Vukovar
(Social Construction of Workers’ Self-management Identity – A Case Study of Borovo Factory, Vukovar)
Autori
Cvikić, Sandra ; Žebec Šilj, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Kultura i identiteti
Mjesto i datum
Drvengrad, Srbija; Višegrad, Bosna i Hercegovina, 25.10.2019. - 27.10.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
socijalna konstrukcija, samoupravljački identitet, tvornica Borovo
(social construction, self-management identity, factory Borovo)
Sažetak
Na temelju provedenog kvalitativnog istraživanja vukovarskoga društva i rezultata provedenog istraživanja 2019. godine (Društveni utjecaj centralno-planske ekonomije u socijalističkoj Hrvatskoj – Primjer Vukovara, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb-Vukovar) pruža se uvid u to kako je 'samoupravljački identitet' radnika Borova bio socijalno konstruiran od strane komunističke elite u Vukovaru tijekom njegova progresivna ekonomskog razvoja i rasta (1962. – 1972.). Cilj je dvojak: 1) da se prikaže kako su i na koji način centralno planirane ekonomske politike utjecale na vukovarsko društvo ; i 2) do koje su razine te politike pomogle u socijalnoj konstrukciji 'samoupravljačkog identiteta' radnika tvornice Borovo. U ovom radu se, kao instrumentalna studija slučaja smještena u povijesni kontekst, koristi konstruktivistička utemeljena teorija kao metodologija i kritički teorijski okvir socijalnog konstruktivizma. Stoga, takva post- modernistička sociološka analiza mikro-razine s jedne strane, unapređuje znanje o centralno- planskoj ekonomiji i razvojnim politikama unutar hrvatske socijalističke 'paradoksalne modernizacije' ; te s druge strane, upotpunjuje razumijevanje svekolike društvene kompleksnosti socijalnim inženjeringom konstruiranih 'socijalističkih identiteta'.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
