Naslov
Identitet i prihvaćenost migranata iz BiH u Hrvatskoj: primjer Zagreba
(Identity and Acceptance of Immigrants from BiH in Croatia: Example of Zagreb)

Autori
Klempić Bogadi, Sanja ; Gregurović, Margareta ; Podgorelec, Sonja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Okrugli sto „Dijaspora, identitet i migracije – mogućnosti i izazovi“

Mjesto i datum
Podgorica, Crna Gora, 12.12.2019. - 13.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
doseljenici, Bosne i Hercegovine ; Zagreb ; prihvaćenost ; identitet
(immigrants, Bosnia and Herzegovina ; Zagreb ; acceptance ; identity)

Sažetak
U Hrvatskoj je prema Popisu stanovništva 2011. živjelo 584.947 stanovnika rođenih u inozemstvu, od čega 70% u Bosni i Hercegovini. Ovako velik broj imigranata iz BiH rezultat je intenzivnih radnih migracija tijekom socijalističkog razdoblja i migracija zbog rata u BiH tijekom 1990-ih. Iako je riječ o međunarodnim migracijama, etničnost, jezik, povijesna i kulturna tradicija imigranata vrlo su slični ili identični s onima društva primitka što im uvelike olakšava integraciju. U radu se predstavlja dio rezultata istraživanja „Utjecaj doseljenika iz Bosne i Hercegovine na socio-demografski razvoj hrvatskih urbanih regija“. Anketno istraživanje provedeno je 2014. u Sesvetama, „doseljeničkoj“ gradskoj četvrti Zagreba na prosudbenom uzorku stanovnika Hrvatske starijih od 18 godina rođenih u Bosni i Hercegovini (N = 301). Rezultati pokazuju da se doseljenici iz BiH ponajprije identificiraju s vjeroispovijesti i nacionalnom pripadnošću. S vjeroispovijesti se u većem broju identificiraju ispitanice i osobe nižeg stupnja obrazovanja dok se s nacionalnom pripadnošću više identificiraju muškarci. Među elementima identifikacije također su značajnije zastupljeni etničko podrijetlo i grad stanovanja. U prosjeku se imigranti iz BiH osjećaju vrlo prihvaćeno u lokalnoj zajednici i ne doživljavaju svoje podrijetlo kao prepreku u prihvaćenosti i prilagodbi društvenoj okolini. Smatraju da više poštuju obitelj i tradicionalne vrijednosti od lokalnog stanovništva i da cijene Hrvatsku više od domicilnog stanovništva. Općenito pokazuju višu razinu osjećaja pripadanja gradu i zemlji u kojoj živi nego zemlji podrijetla. Ipak, ispitanici u znatnom broju i relativno često odlaze u Bosnu i Hercegovinu. Način i učestalost kontakata s rodbinom i prijateljima u Bosni i Hercegovini potvrđuju nastojanja doseljenika u očuvanju socijalnih mreža u zemlji podrijetla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA