Naslov
Uloga emocionalne regulacije u objašnjenju navika hranjenja
(The role of emotional regulation in the explanation of the eating habits)

Autori
Mohorić, Tamara ; Anić, Petra ; Pokrajac-Bulian, Alessandra ; Kukić, Miljana ; Barbarić, Lea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - Psihologija i digitalni svijet / Šincek, Daniela ; Rudolfi, Nelija ; Penezić, Zvjezdan - Zagreb : Hrvatsko Psihološko Društvo, 2019, 139-139

ISBN
978-953-55079-9-4

Skup
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija i digitalni svijet

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.11.2019. - 09.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
emocionalna regulacija, navike hranjenja, emocionalno jedenje
(emotional regulation, eating habits, emotional eating)

Sažetak
Emocionalna regulacija uključuje sposobnosti identificiranja, razumijevanja i prihvaćanja emocionalnih iskustava, kontroliranja impulzivnoga ponašanja u stanjima stresa te fleksibilnosti u emocionalnim odgovorima i prilagođavanjima zahtjevima situacije (Gratz i Roemer, 2004). Emocionalna disregulacija može biti ključna karakteristika brojnih (internaliziranih i eksternaliziranih) poremećaja (Beauchaine i Thayer, 2015), a teorijski modeli povezuju uspješnu emocionalnu regulaciju s dobrim zdravstvenim ishodima te akademskim i poslovnim uspjehom (John i Gross, 2004). Cilj provedenoga istraživanja bio je provjeriti doprinos emocionalne regulacije u objašnjenju različitih navika hranjenja (nekontroliranoga hranjenja, kognitivnoga suzdržavanja i emocionalnoga jedenja), uz kontrolu razine depresivnosti, anksioznosti i stresa. U istraživanju je sudjelovalo 188 ispitanika (56% žena), raspona dobi od 18 do 30 godina (Mdobi = 22.40, SDdobi = 2.52). Korišteni su upitnici za provjeru emocionalne regulacije (DERS16 ; Bjureberg i sur., 2016), razine depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS21 ; Lovibond i Lovibond, 1995) te navika hranjenja (TFEQ18 ; Karlsson i sur., 2000). Sve korištene mjere imaju dobre psihometrijske karakteristike. U ispitanom uzorku žene imaju značajno više poteškoća u emocionalnoj regulaciji u odnosu na muškarce. Također, češće pribjegavaju emocionalnom jedenju te izražavaju više razine anksioznosti i stresa. Problemi u emocionalnoj regulaciji značajno su povezani s emocionalnim i nekontroliranim hranjenjem, kao i s višim razinama depresivnosti, anksioznosti i stresa, kako kod muškaraca, tako i kod žena. Ispitane varijable (indeks tjelesne mase (ITM), spol, emocionalna regulacija, depresivnost, anksioznost i stres) objašnjavaju 25% varijance emocionalnoga jedenja. Osobe koje imaju poteškoća u emocionalnoj regulaciji, žene i pojedinci višega ITM-a postižu više rezultate na skali emocionalnoga jedenja. Konkretno, osobe će jesti više kao odgovor na negativna emocionalna stanja. Ispitane varijable objašnjavaju svega 15% varijance nekontroliranoga hranjenja te 8% varijance kognitivnoga suzdržavanja. Rezultati ovoga istraživanja u skladu su s teorijama koje govore da su određene nepoželjne navike hranjenja rezultat teškoća u emocionalnoj regulaciji. Neke od osoba sa slabije razvijenom sposobnošću emocionalne regulacije, u stresnim će situacijama jesti velike količine hrane i/ili visoko kaloričnu hranu, kako bi potisnule neugodne emocije i stres, što posljedično može dovesti do porasta tjelesne težine. Preventivnim programima, ali i terapijskim radom na razvoju sposobnosti emocionalne regulacije i usvajanju primjerenih strategija suočavanja, mogla bi se umanjiti uloga emocionalnih stanja u razvoju ili održavanju preuhranjenosti i pretilosti. * Ovaj je rad financiralo Sveučilište u Rijeci projektom broj: uniri-drustv-18-63.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA