Naslov
Uloga novinara i urednika u agenda settingu na primjeru gradske rubrike Večernjeg lista
(The role of journalists and editors in agenda setting on the example of city section of Večernji list)

Autori
Lechpammer, Stela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet političkih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
19.09

Godina
2016

Stranica
50

Mentor
Kanižaj, Igor

Ključne riječi
Agenda-setting ; novinarstvo ; odnosi s javnošću ; Večernji list ; dnevne novine
(Agenda-setting ; journalism ; public relations ; Večernji list ; daily newspapers)

Sažetak
U vrijeme kada sve veći broj autora piše o padu standarda i profesionalnih kriterija u novinarstvu, rad „Uloga novinara i urednika u agenda-settingu na primjeru gradske rubrike Večernjeg lista“ želi odgovoriti na pitanje tko postavlja agendu u jednoj novinskoj redakciji. Cilj je utvrditi tko su idejni začetnici tema u redakciji te koja je uloga novinara i urednika u definiranju tema, posebice u odnosu na druge aktere, odnosno djelatnike za odnose s javnošću, političke aktere, građane, agencije i druge medije. Kako bi se odgovorilo na postavljeno istraživačko pitanje te pokazalo jesu li negativni trendovi u novinarstvu vidljivi i na primjeru postavljanja agende, odabrana je teorija agenda- settinga te je autorica provela empirijsko istraživanje u kojem je korištena specifična metoda koja spaja ispitivanje aktera i analizu sadržaja u koju su bili uključeni sami novinari. Iako je glavna pretpostavka bila da su novinari i urednici ipak ti koji stoje iza ideje za većinu članaka, ona je opovrgnuta, a rezultati su pokazali da je ideja za članke u gradskoj rubrici Večernjeg lista u većem broju slučajeva potekla od odnosa s javnošću. Međutim, uz pretpostavku da najjednostavnija usporedba i postavljanje omjera ne mora nužno dati pravu sliku odnosa i uloga, u obzir su uzete i druge varijable, odnosno ostale značajke analiziranih članaka. Tako je iz dobivenih rezultata vidljivo da su članci čija ideja potječe od novinara i urednika bolje pozicionirani, veći, analitičniji, imaju u većem broja slučajeva grafičku opremu te barem jedan izvor informacija. S druge strane, članci za koje tema potječe od odnosa s javnošću su manji, lošije pozicionirani te u većini slučajeva nemaju grafičku opremu ili naveden izvor. S obzirom da je ovo istraživanje prvo na tu temu u Hrvatskoj, dobiveni rezultati daju smjernice za buduća istraživanja agende-settinga te odnosa između novinarstva i odnosa s javnošću.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA