Naslov
Krleža o protestantskoj reformaciji
(Krleža and the Protestant Reformation)

Autori
Markešić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
500 godina protestantizma: baština i otisci u hrvatskom društvu

Urednik/ci
Marinović, Ankica ; Markešić, Ivan

Izdavač
Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo ; Institut za društvena istraživanja ; Visoko evanđeosko teološko učilište u Osijeku

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
373-386

ISBN
978-953-56875-9-7

Ključne riječi
Krleža, reformacija, protestantizam, katolicizam, hrvatsko društvo
(KKrleža, Reformation, Protestantism, Catholicism, Croatian Society)

Sažetak
Autor je u ovome kratkom osvrtu želio prikazati Krležine stavove prema protestantizmu i njegovim promicateljima, posebno onima koji potječu iz hrvatskih krajeva, npr. Matiji Vlačiću Iliriku. Krleža je svoje stavove iznosio kontinuirano u djelima, i to uvijek kada je želio istaknuti što su sve u europskim protestantskim okvirima dali hrvatski protestanti, unatoč svim problemima koje su imali s protureformacijom i katoličkim svećenicima, ističući često širinu i dubinu toga pokreta „koji je rodio ’Historiju Crkve Kristove’ i ’Katalog istinitih svjedočanstava’ – dva Flaciusova epohalna djela evropske reformacije“, u kojima Vlačić „daje historijsku sintezu antipapističke koncepcije“. Zahvaljujući Vlačiću Iliriku, ali i svim ostalim protestantskim piscima iz naših krajeva, protestantizam za Krležu nije bio nikakva „beznačajna epizoda“, nego „glavna matica naše historije“. Bio je ne samo naš iskorak iz Srednjega u Novi vijek, u novo i moderno doba, nego „posljednji intelektualni proplamsaj protubizantinske i proturimske vatre, koja je već svijetlila starim glagoljašima“. U Krležinu razumijevanju, protestantizam je bio pokret koji je zahvaljujući slobodarskim idejama poprimio tako široke razmjere da je uspio, kako navodi Krleža, „galvanizirati“ nekoliko generacija intelektualaca, „od Flacija i Trubara do Zrinskih“ i time pridonijeti da je „mnogo naših učenjaka, biskupa i kardinala mislilo i djelovalo protestantski“ i da se duhovno emancipiraju i politički oslobode oni dijelovi pučanstva „koji nisu postali turskom rajom“. Stoga bi zbog povijesne važnosti protestantizam trebao i danas, kao i u Krležino vrijeme, biti „jedna od onih tema naše kulturne historije koja očekuje svoje pero“. Neka stoga ovaj zbornik radova bude početna stranica u pisanju povijesti protestantizma u našim krajevima, kao vrlo važnoga dijela naše kulturne povijesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA