Pregled bibliografske jedinice broj: 1040736
POLITIČKA KOMUNIKACIJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA – KANAL OTVORENE KOMUNIKACIJE S GRAĐANIMA ILI SUKREATOR IMIDŽA POLITIČKIH ELITA (SLUČAJ HRVATSKA I SLOVENIJA)
POLITIČKA KOMUNIKACIJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA – KANAL OTVORENE KOMUNIKACIJE S GRAĐANIMA ILI SUKREATOR IMIDŽA POLITIČKIH ELITA (SLUČAJ HRVATSKA I SLOVENIJA) // South Eastern European journal of communication, 1 (2019), 2; 27-37 (međunarodna recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1040736 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
POLITIČKA KOMUNIKACIJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA – KANAL OTVORENE KOMUNIKACIJE S GRAĐANIMA ILI SUKREATOR IMIDŽA POLITIČKIH ELITA (SLUČAJ HRVATSKA I SLOVENIJA)
(POLITICAL COMMUNICATION ON SOCIAL NETWORKS - CHANNEL OF OPEN COMMUNICATION WITH CITIZENS OR CO-CREATOR OF IMAGE OF POLITICAL ELITE (CASE OF CROATIA AND SLOVENIA))
Autori
Lesinger, Gordana, Đaić, Vjekoslav, Felger, Branimir
Izvornik
South Eastern European journal of communication (2712-0430) 1
(2019), 2;
27-37
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
politička komunikacija, društvene mreže, Facebook, imidž, javnost
(political communication, social networks, Facebook, image, public)
Sažetak
Prednosti komunikacije te lakšu dostupnost ciljnih javnost preko društvenih mreža prepoznale su i političke elite te su, osim tradicionalnih oblika komunikacije, političku komunikaciju obogatile druš-tvenim medijima. Dominantna društvena mreža u Hrvatskoj je Facebook, iako nemali broj osoba iz javnoga života koristi i Twitter kao sredstvo komunikacije. Premda se raspravlja jesu li društveni mediji unaprijedili demokraciju ili je ugrozili, činjenica je da je ta platforma omogućila transparen-tniju i dostupniju komunikaciju koja zasigurno utječe na izgradnju imidža pojedinaca i institucija iz političke arene, kojima je takav oblik komunikacije omogućio i izgradnju vlastite virtualne zajednice.Struktura rada sastoji se od nekoliko većih cjelina i pripadajućih podcjelina. Razlike koje su uočene istraživanjem upućuju na to da su institucije, dakle ministarstva, u Sloveniji u daleko većoj mjeri prisutna u viralnome prostoru nego li je to slučaj u Hrvatskoj. Gledaju li se sami nositelji javne vlasti, ministri, oni su u Hrvatskoj, za razliku od Slovenije, prisutniji sa svojim službenim Facebook stranicama. Takvi rezultati, iako znakoviti, ne upućuju na to da se u Hrvatskoj i Sloveniji komunikacija na digitalnim platformama koristi u svrhu političkoga diskursa ili u cilju informiranja ključnih aktera te posljedično kreiranja javnoga mišljenja o nekome političkom pitanju
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
