Naslov
Babina Bilka i priče/bajke o mladoženjama/mladama životinjama
(Baba’s Bilka and the Stories/Fairy Tales of Animal Brides/Grooms: The Context of Eastern Croatia)

Autori
Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Tradicijska kultura istočne Hrvatske: povijest i suvremenost : sažetci radova / Jelčić, Dubravko ; Jakobović, Snježana ; Matković, Dubravka - Požega : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2019, 58-58

ISBN
9789533473055

Skup
Znanstveno stručni skup Tradicijska kultura istočne hrvatske: povijest i suvremenost

Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 14.11.2019. - 15.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Babina Bilka ; priče o ženama-životinjama ; književna animalistika
(stories about animal-maiden ; literary animal studies)

Sažetak
U folklornim pričama vrlo je često da se ljudi pretvaraju u životinje i obrnuto, dakle, antropomorfizam i zoomorfizam vrlo je čest. Naime, Claude Lévi-Strauss utvrdio je da je svijet mitova svijet u kojemu razlika između čovjeka i životinje nije jasno utvrđena. Tako je i u slučaju bajke Babina Bilka – razlika između vilinskoga nadnaravnoga bića i svinje (Bilke) nije jasno utvrđena. Ili kao što je to zamijetila Donna Haraway u svom Manifestu za kiborge – “Kiborg se u mitu javlja točno tamo gdje je prekoračena granica između čovjeka i životinje.” Na tragu bajke Babina Bilka (bajka je zapisana 1957. godine u Gorjanima kraj Đakova ; zapisala Maja Bošković-Stulli ; kazivao Stipan Lović, rođen 1894.) razmotrit ćemo još neke bajke, priče o mladoženjama- životinjama (arhetip Ljepotica i Zvijer) i ženama-životinjama i njihove interpretacije: totemističke (npr. Boria Sax), psihoanalitičke (npr. Bruno Bettelheim), feminističke interpretacije (npr. Heide Göttner-Abendroth), ekofeminističke interpretacije i kontekst mitske zoofilije (npr. Midas Dekkers). Kontekstualno ću interpretirati i igrano- dokumentarnom filmu Petra Oreškovića Babina Bilka (emisija pučke i predajne kulture, 2012.) u kojemu su uloge tumačili članovi Kulturno- umjetničkog društva Gorjanac.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA