ࡱ> HJG`0(Hbjbjss .Pl $ @ +------$hQ] Q mmm ~  +m +mmm dZ em+0m):mm< m QQc  @@@ @@@ 4F"h Niko Bili, Fakultet filozfije i religijskih znanosti Sveu iliata u Zagrebu. Izlaganje na Konferenciji Centra za poslovnu etiku  CEP: Odr~ivi razvoj, ekologija i poslovna etika, odr~anoj 22. 2. 2019. Biblijska ekologija: opslu~ivati zemlju Vrijedno je uo iti kako i kod pitanja zdravog, odgovornog odnosa prema okoliau mo~emo zaustaviti pogled na svetom tekstu koji smiruje, vodi u dubinu, nadahnjuje, pru~a orijentir i korektiv. Sve ato ~elimo zapaziti kratko je i jasno. Obraivanje zemlje u Bibliji je opisano istim glagolom koji ozna ava slugu Jahvina  najuzviaeniji naslov za ovjeka u Starom zavjetu. Po etak Svetog pisma govori da je bitna svrha za koju je ovjek stvoren upravo obraivati zemlju. Pri tom se Pismo slu~i onom rije ju koja e dobiti vrhunsko teoloako zna enje u mesijanskom pogledu na slugu Jahvina kod proroka Izaije. Brinuti se za povjerenu nam prirodu tra~i pomnju kojom Mesija Bogu slu~i, prolazi silne patnje, dolazi do radosne pobjede. Svaki poljodjelac sa ~ivim iskustvom zna koliko je u pravom smislu sluga zemlji, njezin poslu~itelj. Iz dana u dan trudit e se do kraja snaga. Nek nevrijeme doe i sav plod propade. Nek na pogreaan na in tretira tlo, proizvest e otrov, uniatit e polje. Ali isto tako, ako je sve pravo i kako treba, zemlja e obilno uroditi. Kako je to u Bibliji od po etka zacrtan odnos ovjeka prema prirodi i okoliau? Kako to ovjek  na najdivniji na in definiran kao stvorenje na sliku i priliku Bo~ju  treba izvraavati svoju zadau na svijetu? Zagledajmo se u onaj aesti dan stvaranja koji svjedo i da Biblija vrlo logi no sla~e stvari. ovjek pripada meu ~iva bia na kopnu, u njihov svijet i on dolazi. Meutim jedino prije stvaranja ovjeka Bog nam u svetom tekstu daj uvid u svoj unutarnji ~ivot, svoje nakane i bo~ansko poticanje samoga sebe. Ve u tom naumu vidljivo je da ovjek prema Bo~joj nakani treba biti gospodar svoj zemlji (Post 1,26). Zemlja je ovdje opisana biblijskom rije ju  erec koja, sli no kao u hrvatskom jeziku, ozna ava neki kraj, podru je, neku zemlju, ili pak cijeli svijet. Zapovijed koju poslije Bog daje novostvorenim ljudima zajedno s blagoslovom tra~i da zemlju napune i da je podlo~e, a gospodarenje se sada ponavlja s obzirom na sve ~ive stvorove (u moru, na nebu, po zemlji Post 1,28). `to zna i gospodarenje zemljom pravo emo shvatiti imajui pred o ima prvi savez, sklopljen nakon sveope katastrofe. Prema Bo~jim rije ima upuenima Noi Savez izri ito vrijedi i za zemlju: izmeu mene i zemlje (Post 9,13). Da napu ivanje zemlje ne zna i neko neograni eno izrabljivanje (Post 1,28), svjedo i prije izre ena Bo~ja zapovijed morskim ~ivotinjama da napune mora (Post 1,22). Klju  za razumijevanje prve zapovijedi o gospodarenju krije se u injenici da sveti tekst ne rabi redoviti glagol koji ozna ava kraljevsku vlast (* maaal), nego relativno rijedak zanimljiv izraz  rad koji se pojavljuje svega 25 puta i lako e nas podsjetiti na hrvatski pojam "biti dobar gospodar", za razliku od neke despotske, razuzdane autokracije koja tla i, isisava i razara. Novi zavjet isti e sliku vjernog i razumnog upravitelja (Lk 12,42) kojega bitno odreuje odnos prema gospodaru. Odmah emo se sjetiti Josipa Egipatskoga koji je prema Bibliji uspostavio uspjeanu tisuljetnu Egipatsku ekonomiju. Hebrejski glagol  rad pravo mo~emo prevesti kao "upravljati" ili "nadzirati", a njegovo je podrijetlo krajnje zanimljivo. U biblijskoj povijesti doista ozna ava kako David kraljuje (1 Kr 5,4), ali s naglaskom da je imao mir  `a ` b |  2 B $ 2 2Z&NRp~NTV^`2:B&>žϪϪϠϜϘϔϔϜϜhJ3?h hD h h!*6]hD h!*6]h h,6] h,h,h,h,Z_H h!*h,hN`Phj hIAh) hh)CJ(OJQJ^JaJ(h>7hNy6 b $&!`.b.33z7|799P=gd. 3gdI gdqgd gdJ3?gd!*gd)gdIAgd>7gd>7(H *r~(*PRn !!!!!!"#,,,-.V.X.0/@/B/H/J/R/xnhD hr6]hD Z_H mH o(sH hD hrhI Uhqh hD hqhIAhD hD 6] hD hD hD hD Z_H  hD h!*h!*h h!*6] h h h h Z_H o(h h Z_H o(h h Z_H (lom  sa svih strana. Ina ica ovoga glagola opisuje Samsona kako je izvadio med iz koanice u tijelu lava (Suci 14,9), a rje nik tuma i kako ista rije  zna i: "izvaditi kruh iz pei", te da isti korijen ima zna enje "orati" ( ime se posve pribli~ava "obraivanju" zemlje u srediatu ovoga promialjanja). Zapovijed koja propisuje da zemlju treba podlo~iti, pod initi, upokoriti joa je posebnija jer se slu~i glagolom + kaba[ koji se u Bibliji pojavljuje svega 14 puta. Odnosi se na sliku osvajanja Obeane zemlje i upozorava na to da je Bog protjerao svoje neprijatelje i da je zemlja pred njegovim licem podlo~ena (Br 32,22). Rije  kaba[ redovito upozorava da je zemlja "pred njima", "ispred" izabranoga naroda podlo~ena ato jasno upuuje na Bo~ju vlast (Tako ve u Br 32,29, a isto se ponavlja u Ja 18,1). David to u svoje vrijeme potvruje (1 Ljet 22,18). Sama rije  ozna ava stalak koji podno kraljevskoga prijestolja slu~i kao oslonac za noge (2 Ljet 9,18). Da smo na pravom putu kad zapovijed ljudima da vladaju prepoznajemo u biblijskom smislu kao upravljanje i dobro gospodarenje najbolje nam pokazuje metoda druge kamere koja kod stvaranja svijeta, nakon airokokutnog, panoramskoga pogleda na cijeli svemir, sada su~ava, "zumira" pogled na ovjeka. Ista svrha radi koje je ovjek na svijetu sada se izri e poznatim rije ima: "zato da obrauje i uva" (Post 2,15) vrt Gospodnji. To je vrt koji je Bog posadio (Post 2,8) i ovjeka u nj postavio (Post 2,15). Poznato je kako je u prvom biblijskom gledanju u Post 1 ovjek prikazan kao vrhunac stvaranja. Kad je ovjek tu, Stvoritelj mo~e sve stvoreno pregledati i ocijeniti, mo~e dati zavranu prosudbu da je "jako dobro" (Post 1,31) i povui se na blagoslovljeni, sveti dan po inka (Post 2,3). Istodobni pogled s "drugom kamerom" na ovjekov mikrokozmos va~an je za naae istra~ivanje jer u prvi plan stavlja drugu rije  koja ozna ava zemlju, hebr.   adam kao tlo zemaljsko, tlo pod naaim nogama, zemlju koja se mo~e orati i prekopavati, "atihati". Prvi smisao i zadaa ovjekova u tome je tekstu upravo obraivati tlo (Post 2,5). Baa zato je i sazdan Stvoriteljevom rukom od istoga tla zemaljskoga (Post 2,7), kao i sva ~iva bia na zemlji (2,19). Sveto pismo poznato je po tome da se ne zaustavlja samo na savraenom po etku, nego opisuje i mu ne nevolje. Nakon prvoga loma jasno e Biblija istaknuti kako je prema Bo~jem sudu na~alost zemlja upravo zbog ovjeka optereena prokletstvom (Post 3,17). Meutim i kad Bog ovjeka aalje van iz svojega vrta, aalje ga zato da obrauje zemlju (Post 3,23). Iskonska je zadaa neokrnjena. To se najbolje vidi kod dvozna noga Kajina koji, vjeran prvom poslanju, obrauje zemlju (Post 4,2). `toviae, kad iz te iste zemlje k Bogu vi e, vriati, krv roenoga brata (Post 4,10) kojega je usmrtio, i dalje Kajinu u osudi ostaje zadaa obraivati zemlju (Post 4,12). Bla~eni nov po etak nakon biblijskoga potopa o ituje se u obnovljenu blagoslovu koji Noa i njegovi sinovi primaju od Boga. Ondje opet stoji: Sve je predano u vaae ruke: sva ~iva bia, na zemlji, na nebu, u moru (Post 9,2). Kako na po etku uo ismo Biblija kad zacrtava ovjekovo poslanje onda isti e upravo obraivanje zemlje, rabei pri tom teoloaku rije  koja opisuje slu~enje Bogu i ozna ava slugu Gospodnjega. Opslu~ivati zemlju zna i biti u bitnom odnosu prema njezinu Stvoritelju. Velika obnova kod Noe odmah podsjea na evaneoske rije i koje opisuju da je Krist bio svjestan kako je Otac njemu sve predao (Mt 11,27; Iv 3,35; Iv 13,3). To nam je oslonac da u brizi za svijet ra unamo na blisku suradnju s Isusom, Spasiteljem. R/T///0012"2J3334555779999:::::;;;;.<J<P=R=h=z===@>B>^>n>T@v@@@@@@@zA|AAA콳ǟǛӗӗӗӗӗhI h\r6]h0h\rh7hCZh!X6]h h 6]h h 5\hI h Z_H h!Xhqh. 3hI h hr6]o(h hr6]h hrhD hr6]o(6P=R=jBlB,D.D(Hgdgd\rgdI gd!XA,BNBBBD&DXFhF6GvGG&H(HhNyh_+?h,h0hCZhI hI h\r6]h\r ,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHZ@Z Ny Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List P "& "& "& ?Y y z rsp#p#p#tp#p# p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# y z rs00000000000000000000000000000 y z rsj00h00j00j00h0000j0 0h0 00 @0 0h00 j00h00h00h00j0008 00 0 00 R/A(H%'P=(H&(H8@0(  B S  ? Z]    ? B C G 6 8 KTknot46EJ;?AEGLgi x z qsZ ` w[Q@w[Ci'Do0>&CCi'}MD1xl _Do0D1x"g4aa,K\{hv(6Q_Z   ` ;-+@Jpw*-6,N0asZt'I;!%.Kz %t%),e 4MOv< 1"7 7?7JF7=P7n7P~7R8A 9k]9]%; < =U>_+?J3?v5@uj@IA.Bc5BmhB^DDEEGZyH IJPJHK%0LGL iLrM #PN`PEjPK%Q6-Q%UQczQRS2UlU\VaV6W!X~3XTqXAOYCZVKZJ\l\d ^ ^1^1^M4^`ua-cde@eAxefv@gqgygC0hi&kIkl&lV0lwSlR)nRnooSpUq]qcr+sUs%t Rt^t v'w}!~k~6 'uR}'WALj.>DH#TVrV>JS~^VBil6'9T'~KJ{g{@}JEW./ H.D,NoIn!*6"X E#y%% 1&@0V5D}KL\D J.1c8n&Q#.>[-;xP|} M\0*iHt'a]eu4WOt& !Ud%o#[`` 6wX} ,h#qDr( q1JLOY/X<Tr,m TV>2J"y|TGW`h4(s?OZj 0\rI|7>7K 9%_rW h 2,/M:toL ]ybX6.0C K*Ydoq!f2z}P[ {R2?}).NY9I {y@>X  ",UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial"q||(2(2~4d3QHP-?)2'Biblijska ekologija: opslu~ivati zemljuNikoNikoOh+'0 , L X dpx(Biblijska ekologija: opsluivati zemljuNiko Normal.dotNiko3Microsoft Office Word@@Z@Z(՜.+,0 hp|  2 (Biblijska ekologija: opsluivati zemlju Title  !"#$%&'(*+,-./012345689:;<=>@ABCDEFIRoot Entry FgZK1Table)WordDocument.PSummaryInformation(7DocumentSummaryInformation8?CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q