Naslov
Hormonski otrovi i zdravlje ljudi - postoji li problem?
(Endocrine disruptors and human health - is there a problem?)

Autori
Mikolić, Anja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3. dani strukovnih nastavnika Zbornik sažetaka / Anđelić, Vesna ; Zeko, Dubravka - Zagreb, 2019, 61-61

ISBN
978-953-8065-22-4

Skup
3. Dani strukovnih nastavnika

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 09.10.2019. - 11.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
endokrina disrupcija, hormonski otrovi, DOHaD koncept, bolesti u ljudi
(endocrine disruption, endocrine disruptors, DOHaD concept, human diseases)

Sažetak
Od devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je prvi put uveden pojam endokrine disrupcije, spojevi koji mogu djelovati kao hormonski otrovi (endokrini disruptori) na ljude, divlje životinje i okoliš predmet su brojnih znanstvenih istraživanja i predstavljaju globalni izazov. Prema definiciji Međunarodnog programa za sigurnost kemikalija (International Programme on Chemical Safety – IPCS) unutar Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation - WHO) hormonski otrovi su egzogene tvari ili smjese tvari koje mijenjaju funkciju/funkcije endokrinog sustava i time dovode do štetnih učinaka na zdravlje zdravog organizma, njegovog potomstva ili (pod)populacija. Karakteriziraju ih postojanost i bioakumulacija u organizmu, djelovanje pri niskim dozama izloženosti i činjenica da ne slijede tradicionalnu „doza-odgovor“ krivulju, povećana osjetljivost organizama u razvoju, vremenski razmak između vremena izloženosti i manifestacije učinaka te transgeneracijski učinci. Hormonski otrovi mogu biti određene kemikalije poput pesticida i industrijskih kemikalija te prirodni hormonski otrovi iz biljaka. Izloženost hormonskim otrovima je neizbježna i svakodnevna iz različitih izvora, najčešće u obliku smjesa. Postoji veliki broj znanstvenih dokaza o povezanosti izloženosti hormonskim otrovima s bolestima u ljudi. Organizmi u razvoju posebno su osjetljivi na poremećaje uzrokovane kemikalijama koje djeluju na hormone, a štetni učinci mogu se pojaviti pri koncentracijama koje su daleko ispod razina štetnih za odrasle. Prenatalna izloženost hormonskim otrovima može utjecati na normalan razvoj i funkcioniranje stanica i tkiva kroz razvojno programiranje te doprinijeti povećanom riziku za razvoj reproduktivnih bolesti te metaboličkih i hormonskih poremećaja kasnije u životu. Danas je prihvaćeno da izloženost u ranom razdoblju života može utjecati na zdravlje kasnije u životu što je sadržano u konceptu razvojnog podrijetla zdravlja i bolesti (engl. The Developmental Origins of Healthh and Diseases, DOHaD). Ključni element DOHaD koncepta je postojanje transgeneracijskih učinaka po kojima izloženost u ranom životnom razdoblju može utjecati na zdravlje kasnije u životu ne samo u F1 generaciji nego i u budućim generacijama. Epigenetički mehanizmi su predloženi kao mehanizmi koji posreduju u djelovanju okolišnih čimbenika na razvojno programiranje i razvoj bolesti kasnije u životu i tijekom uzastopnih generacija. Osim brojnih poremećaja reproduktivnog sustava u žena i muškaraca koji nastaju kao rezultat izloženosti hormonskim otrovima, mogu se razviti i različiti neurološki poremećaji, oštećenja imunološkog sustava, hormonski ovisne i ostale vrste raka, pretilost i šećerna bolest te oštećenja jetre, pluća, bubrega te bolesti krvi kod dugotrajne izloženosti. Europska komisija je 2018. godine usvojila strateški pristup hormonskim otrovima, nadograđen na povećano znanje, stečeno iskustvo i postignute rezultate u posljednjih dvadeset godina, od usvajanja Strategije za hormonske otrove 1999. godine. U današnje vrijeme utvrđivanje karakteristika hormonskih otrova pojedinih kemijskih supstanci predstavlja prvi korak u ograničenju njihovog korištenja, iako je utvrđivanje znanstvenih kriterija za njihovu identifikaciju jako kompleksno i još uvijek predmet rasprava između članova Europskog parlamenta, znanstvene zajednice, nevladinih organizacija i predstavnika industrije. Mnoge tvari sa svojstvima hormonskih otrova već su zabranjene ili im je smanjena izloženost. Definiranje znanstvenih kriterija za identifikaciju hormonskih otrova je vrlo složeno, a istraživanja mehanizama djelovanja hormonskih otrova i njihovih učinaka su potrebna u svrhu procjene rizika i zaštite zdravlja ljudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA