Pregled bibliografske jedinice broj: 1039905
Starigrad Paklenica: arheologija krškog krajolika
Starigrad Paklenica: arheologija krškog krajolika // Starigrad - Paklenica / Uglešić, Ante ; Šikić, Zoran ; Tomić, Marijana (ur.).
Zadar : Starigrad: Sveučilište u Zadru ; Općina Starigrad, 2022. str. 204-231
CROSBI ID: 1039905 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Starigrad Paklenica: arheologija krškog krajolika
(Starigrad Paklenica: Archeology of the Karstic Landscape)
Autori
Dubolnić Glavan, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Starigrad - Paklenica
Urednik/ci
Uglešić, Ante ; Šikić, Zoran ; Tomić, Marijana
Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Općina Starigrad
Grad
Zadar : Starigrad
Godina
2022
Raspon stranica
204-231
ISBN
978-953-331-365-8
Ključne riječi
Južni Velebit ; arheologija krajolika ; kulturno-povijesna baština, inventarizacija, valorizacija, prostorno planiranje ; kulturni krajolik ; prostorno-povijesna analiza
(South Velebit ; landscape archeology ; cultural and historical heritage, inventory, valorisation, spatial planning ; cultural landscape ; spatial-historical analysis)
Sažetak
U radu se donose rezultati arheoloških istraživanja i postterenskih studija provedenih na prostoru Južnog Velebita (Općina Starigrad Paklenica, a manjim dijelom i Općina Jasenice). Kako prostranstva Velebitske primorske padine još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri istražena i poznata, u cilju dokumentacije stanja u prostoru (kartiranje i dokumentacija nalazišta od kulturnog značaja) pristupilo se inicijalnim terenskim i kabinetskim istraživanjima. Projekt Istraživanje i zaštita kulturno-povijesne baštine Južnog Velebita, Inventarizacija i GIS obrada arheološke i etnološke baštine proveden je u periodu 2008. – 2010., i 2016. g. Primijenjene su metode arheologije krajolika, pri čemu je okosnicu istraživanja činio arheološki terenski pregled. Terenskim istraživanjima dokumentiran je znatan broj lokaliteta (333). U radu se razmatraju procedure postterenske obrade i analize prikupljenih prostornih podataka i materijalne građe te njihove interpretacije i stavljanja u prostorno-povijesni kontekst. Spomenute procedure rezultirale su izradom više stručnih studija, tematskih karata i GIS baze podataka (zajedno čine Registar kulturne baštine) kao osnove za prvu inventarizaciju i valorizaciju nalazišta i lokaliteta od kulturnog značaja na razmatranom području. Time je stvorena podloga za zaštitu kulturne baštine kroz prevenciju (registracija nadležnih institucija i prostorno planiranje), a donesene su i preporuke za njezino korištenje. U radu se također razmatraju vrste dokumentiranih ostataka materijalne kulture te način vidljivosti nalazišta i formacijski procesi karakteristični za istraživano područje. Dokumentirana nalazišta promatraju se kao dokazi korištenja i naseljavanja prostora tijekom prošlosti. Posebno se obrađuju speleološke strukture s ostatcima materijalne kulture (pećine, polupećine, jame) kao fenomeni krša koji su brojni na ovom području. U radu su sumirani rezultati prostorno- povijesne analize i doneseni zaključci o korištenju planinskog krajolika od najranijih perioda prapovijesti do konca 20. st.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Arheologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Martina Dubolnić Glavan
(autor)