Naslov
Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosom
(Lost in translation / Philosophical understanding of language as a relation of relations)

Autori
Rupčić, Darija ; Kelam, Ivica

Izvornik
Jahr - European journal of bioethics (1847-6376) 4 (2013), 1; 439-455

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, ostalo

Ključne riječi
Bitak, jezik, odnos, egzistencija, komunikacija, liječnik, pacijent, krizne situacije, tehnologija, istina, sloboda.
(Being, language, relationship, existence, communication, doctor, patient, crisis, technology, truth, freedom.)

Sažetak
Heidegger govor poima kao egzistencijalnu strukturu tubitka – čovjeka, odnosno kao egzistencijalni fenomen. za njega se bit govora, riječi sastoji i pokazuje "kao riječ samog bitka… zato se rađa i oslobađa tako sporo i teško." govor se otkriva kao okrug (templum), kao kuća bitka i "samo se u tom okrugu može postići preokret iz područja predmeta i njihova predstavljanja u ono najunutarnjije prostora srca." ("Holzwege", S. 286). na jednom drugom mjestu Heidegger će reći da je čovjek samo pastir bitka, njegov čuvar, a čuvajući jezik, govor, riječ, on čuva blizinu bitka i smisao i bit čovještva. Slično tome, za Bubera osnovne riječi nisu svaka za sebe, nego parovi riječi, a jedna je osnovna riječ par Ja- ti.1 Osnovne riječi Ja-ti, izgovorene, zasnivaju neko postojanje i izgovaraju se samo čitavim bićem. za Bubera se čudo isključive prisutnost događa u susretu, u odnosu, kada pojedinačni i izdvojeni ti stoji sučelice Ja. tada se događa ljubav, koja je između, koja je susret i prisuće, ljubav koja vidi isključivo i samo cijelo biće, biće u cjelini i samo tada i samo takva ljubav koja je odnos, samo ona tada može pomoći, iscijeliti, podučiti, uzdići, izbaviti. tada je ta i takva ljubav odgovornost jednog Ja za jedno ti, u tome se sastoji i jednakost sviju koji vole, od najmanjeg do najvećeg, od najslabijeg do najmoćnijeg, od liječnika do pacijenta, koji je u oslabljenoj poziciji i traži lijepu riječ, a ne samo hladnu dijagnozu. Svjedoci smo na žalost da liječnici, koji i sami svjedoče tijekom svoje prakse, osobito oni koji se susreću s najtežim i neizlječivim bolestima, kako nisu spremni i kako su im najteži trenuci bili upravo oni u kojima su trebali izricati čitavo svoje biće drugome biću, a da to nisu uspijevali na takav način, niti su znali. Tehnologizacija se događa i na jeziku medicine ali i u samim ljudima koji jezikom više ne izriču istinu bitka. Mogli bismo dakle, reći Heideggerovim riječima, da ako je jezik kuća istine bitka, onda bi liječnici trebali biti pastiri – čuvari istine bitka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)

Napomena
Rad je nastao u sklopu 14. dana bioetike, od 10. – 11. svibnja 2012., na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, pod nazivom: Jezik medicine - od geneze do kulture i etike komunikacije = The Language of Medicine - from its Genesis to the Culture and Ethics of Communication.

POVEZANOST RADA