Pregled bibliografske jedinice broj: 1039690
Uloga skrbnog mišljenja i empatije u obrazovanju
Uloga skrbnog mišljenja i empatije u obrazovanju // Knjiga sažetaka: Međunarodna znanstvena konferencija Didaktički izazovi III: Didaktička retrospektiva i perspektiva kamo i kako dalje? / Peko, Anđelka ; Dubovicki, Snježana ; Varga, Rahaela ; Huljev, Antonija (ur.).
Osijek: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019. str. 130-131 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1039690 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga skrbnog mišljenja i empatije u obrazovanju
(The role of caring thinking and empathy in education)
Autori
Rupčić Kelam, Darija ; Kelam, Ivica ; Jelić, Sandra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka: Međunarodna znanstvena konferencija Didaktički izazovi III: Didaktička retrospektiva i perspektiva kamo i kako dalje?
/ Peko, Anđelka ; Dubovicki, Snježana ; Varga, Rahaela ; Huljev, Antonija - Osijek : Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019, 130-131
ISBN
978-953-6965-82-3
Skup
Didaktički izazovi III : didaktička retrospektiva i perspektiva - Kamo i kako dalje?
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 16.05.2019. - 17.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
skrb, skrbno mišljenje, empatija, obrazovanje, emocije u obrazovanju
(care, careful thinking, empathy, education, emotions in education)
Sažetak
Svaki bi ozbiljni obrazovni sustav danas, u suvremeno doba, trebao uzeti u obzir i u sebe ucijepiti oblik učenja kako misliti, odnosno razvijati kritičko mišljenje. Kada govorimo o obrazovanju, onda bi krajnja svrha odgojno- obrazovne aktivnosti trebala biti povratak subjektu, što znači razvoj emancipiranog, samomislećeg, autonomnog pojedinca, kritičkog mislitelja i samosvjesnog pojedinca. Uvježbavanjem (auto)refleksije i kritičkog mišljenja pomažemo pojedincu u dubljem razumijevanju i interpretiranju činjenica. Slijedom Liessmannove definicije neobrazovanosti koja se pojavljuje u svojem suvremenom pojavnom obliku kao poluobrazovanost, koja je odustajanje od htijenja da se uopće išta razumije, istaknut ćemo važnost filozofskih temelja skrbi, skrbnog mišljenja i potrebe razvoja empatije kao važnih fenomena u izgradnji cjelovite ličnosti, obrazovnog pojedinca, kritičkog subjekta, te mogućnost promjene postojećih odnosa unutar društva kojemu obrazovani pojedinac teži sudjelovati. Postavljamo pitanje, mogu li nam odgoj za skrb i empatiju, unutar odgojno- obrazovnog sustava pomoći u razumijevanju problema suvremenog svijeta i načinu nošenja s izazovima koje društvo pred nas danas postavlja?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek,
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek