Pregled bibliografske jedinice broj: 1039421
Neke odrednice potencijalnog odlaska mladih u inozemstvo u komparativnoj perspektivi
Neke odrednice potencijalnog odlaska mladih u inozemstvo u komparativnoj perspektivi // VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva. Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikta i nejednakosti / Primorac, Jaka ; Marelić, Marko ; Ančić, Branko ; Gvozdanović, Anja (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2019. str. 18-19 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1039421 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neke odrednice potencijalnog odlaska mladih u inozemstvo u komparativnoj perspektivi
(Some determinants of the potential migration of young in a comparative perspective)
Autori
Adamović, Mirjana ; Potočnik, Dunja ; Šipić, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva. Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikta i nejednakosti
/ Primorac, Jaka ; Marelić, Marko ; Ančić, Branko ; Gvozdanović, Anja - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2019, 18-19
ISBN
978-953-8070-13-6
Skup
7. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva: Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2019. - 12.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
potencijalne migracije, mladi, ekonomska migracija, Hrvatska, budućnost
(potential migration, young, economic migration, Croatia, future)
Sažetak
U ovom radu analiziraju se dinamika i determinante potencijalnih emigracija mladih iz Hrvatske u 2012. i 2018. godini, temeljem podataka dobivenih istraživanjima na nacionalno reprezentativnim uzorcima (N=1.500 u oba istraživačka vala), uz upotrebu jednakih usporedivih istraživačkih instrumenata. U naznačenom razdoblju dogodile su se važne društvene promjene ; od pristupanja Hrvatske u članstvo zemalja Europske unije te posljedičnog povećanja mobilnosti radne snage, što je rezultiralo velikim valom iseljavanja stanovništva za koje se procjenjuje da je u razdoblju od 2013.-2016. dosegnulo 230.000 ljudi (Draženović i dr., 2018) i do stagniranja negativnih ekonomskih pokazatelja vezanih uz ekonomsku krizu koja je prije desetak godina, uz globalnu ekonomiju, pogodila i Hrvatsku. Promjene koje su se do-godile imaju velike implikacije po hrvatsko društvo i donošenje mjera politi-ka do te mjere da se Hrvatska, dugo zatvorena po tom pitanju, danas otvara prema imigrantskoj radnoj snazi. Iako se često spominje kako su mladi glavni protagonisti suvremenih emigracijskih valova iz Hrvatske, pogotovo u naznačenom razdoblju, ovaj rad pokazuje kako je emigracijski potencijal mladih oslabio u odnosu na 2012., te da je bilo kakvu želju za emigracijom u 2018. godini iskazivala trećina mladih, dok dvije trećine nisu bile zainteresirane za odlazak iz Hrvatske. Navedeno ukazuje na znatno smanjenje želje za odlaskom u odnosu na 2012. godinu, kada je emigracijski potencijal pokazivalo dvostruko više ispitanika. Glavni razlozi odlaska u promatranim godinama ekonomske su prirode, no ovaj rad ukazuje kako bi u objašnjenju emigracijskog potencijala trebalo uze-ti u obzir ne samo ekonomske pokazatelje i zapošljivost mladih, nego i šira društvena očekivanja emigranata koja se odnose na spektar društvenih vrijednosti. To pokazuju i podaci, koji osim analize glavnih razloga za odlazak i preferiranih destinacija odlaska pokazuju, između ostaloga, kako je procjena budućnosti i budućih društvenih kretanja za potencijalne emigrante izrazito bitna ; značajnije su skloni odlasku mladi koji na budućnost Hrvatske gledaju s pesimizmom, a na vlastitu budućnost s optimizmom, oni nezadovoljni stanjem demokracije u zemlji i političkih uvjerenja lijevog političkog spektra.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb