Pregled bibliografske jedinice broj: 1039309
ARHITEKTURA ZLATKA UGLJENA – KONTINUITET TRADICIONALNIH FORMI U MODERNOJ I POSTMODERNOJ REINTERPRETACIJI
ARHITEKTURA ZLATKA UGLJENA – KONTINUITET TRADICIONALNIH FORMI U MODERNOJ I POSTMODERNOJ REINTERPRETACIJI // Sophos - časopis mladih istraživača, 1 (2016), 9; 193-218 (nije recenziran, članak, stručni)
CROSBI ID: 1039309 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ARHITEKTURA ZLATKA UGLJENA – KONTINUITET TRADICIONALNIH FORMI U MODERNOJ I POSTMODERNOJ REINTERPRETACIJI
(ZLATKO UGLJEN’S ARCHITECTURE – THE CONTINUITY OF TRADITIONAL FORMS IN MODERN AND POSTMODERN REINTERPRETATIONS)
Autori
Lejla Bušatlić
Izvornik
Sophos - časopis mladih istraživača (1840-3859) 1
(2016), 9;
193-218
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
moderna, postmoderna, tradicionalno, savremeno, genius loci, Zlatko Ugljen
(modernity, postmodernity, traditionally, contemporary, genius loci, Zlatko Ugljen)
Sažetak
U radu se analizira problematika sinteze tradicionalnog i savremenog na primjerima odabranih arhitektonskih rješenja akademika Zlatka Ugljena. Istražuje se način na koji autor rekon tekstua - lizira univerzalne vrijednosti tradicionalne arhitekture oblikujući prostore savremenog vizuelnog identiteta. Ideja gradnje na kontinuitetuje konstanta. Prisutna je od samog početka u ranim realiziranim i idejnim projektima, kao i u recentim arhitektonskim rješenjima. Dominira jezik moderne i savremene arhitekture poput rješenja hotela Ruža u Mostaru i Šerefudin Bijele džamije u Visokom. Poetika modernizma i postmodernizma oplemenjena je emotivnom notom koja se prepoznaje kao reminiscencija na tradicionalne forme. Kroz komparaciju sa savremenim tendencijama u svjetskoj arhitekturi opus autora je stavljen u širi kontekst. Poseban osvrt je dat na recentne projekte autora (Upravna zgrada Rijaseta u Sarajevu, projekat revitalizacije Bijele tabije u Sarajevu) u kojima je uspješno interpolirana savremena arhitektonska forma u već postojeću slojevitu urbanu strukturu. Cilj je ukazati na značaj ovakvog pristupa u arhitekturi i mogućnost oblikovanja humaniziranih prostora reinterpretiranjem tradiranih formi savremenom arhitektonskom leksikom.
Izvorni jezik
Ostalo
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA